Hrvatska narodna banka jedan je od nositelja aktivnosti službene statistike Republike Hrvatske. Djelokrug rada statističke funkcije Hrvatske narodne banke obuhvaća provođenje statističkih istraživanja u skladu s aktualnim višegodišnjim Programom statističkih istraživanja Republike Hrvatske, Godišnjim provedbenim planovima statističkih aktivnosti Republike Hrvatske te izvještajnim zahtjevima Eurostata, Europske središnje banke, Međunarodnoga monetarnog fonda i ostalih međunarodnih financijskih i statističkih institucija. Statistička funkcija Hrvatske narodne banke podrazumijeva prikupljanje i obradu podataka od izvještajnih jedinica te sastavljanje i objavu statističkih pokazatelja iz svojeg djelokruga rada u skladu s važećim međunarodnim statističkim standardima u cilju postizanja potpune usporedivosti s istovrsnim pokazateljima drugih država.

Kao članica Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), Hrvatska narodna banka razvija, proizvodi i objavljuje i statistiku ESSB-a za RH u skladu s temeljnim načelima Javne opredijeljenosti za Europsku statistiku ESSB-a (engl. Public Commitment on European Statistics by the ESCB). Kratke informacije o ulozi i važnosti statistika ESSB-a dostupne su u videofilmu pod nazivom "Pouzdan izvor europske statistike" (engl. Reliable source of European statistics).

Na ovoj stranici objavljuju se statistički podaci iz djelokruga rada Hrvatske narodne banke, u okviru njezinih funkcija službene statistike RH, statistike ESSB-a za RH, supervizije, platnog prometa i monetarne politike, kao i osnovni statistički pokazatelji iz djelokruga rada Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva financija.

Državni zavod za statistiku, Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka potpisnici su Sporazuma o suradnji na području statistike nacionalnih računa opće države i s njom povezanih statistika.

Ovdje objavljeni statistički podaci u pravilu se klasificiraju prema institucionalnim sektorima i financijskim instrumentima.

Hrvatska narodna banka u svim svojim službenim statistikama i statistikama ESSB-a primjenjuje standard ESA 2010, što podrazumijeva sektorsku klasifikaciju izvještajnih subjekata i njihovih protustranaka u skladu s Odlukom o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora koju objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS), a koja se temelji na Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA 2010). Ta je sektorizacija obvezan statistički standard Europske unije te je usklađena s temeljnim međunarodnim statističkim standardom – Sustavom nacionalnih računa (SNA 2008).

Sektor nefinancijskih društava obuhvaća javna nefinancijska društva, domaća privatna nefinancijska društva i nefinancijska društva pod inozemnom kontrolom. Nefinancijska društva sastoje se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači te čija je glavna aktivnost proizvodnja dobara i/ili nefinancijskih usluga.

Sektor financijskih društava obuhvaća sljedeće podsektore: monetarne financijske institucije, druga financijska društva, osiguravajuća društva i mirovinske fondove.

Monetarne financijske institucije čine središnja banka i druge monetarne financijske institucije. Središnja banka je Hrvatska narodna banka. Druge monetarne financijske institucije dijele se na društva za primanje depozita osim središnje banke i novčane fondove. Društva koja primaju depozite osim središnje banke jesu kreditne institucije (banke, štedne banke i stambene štedionice). Kreditne institucije jesu institucije kojima je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama. U sektor kreditnih institucija uključuju se i podružnice stranih banaka u Republici Hrvatskoj, a ne uključuju se banke u likvidaciji i banke u stečaju. Novčani fondovi obuhvaćaju sva financijska društva i kvazidruštva, osim onih razvrstanih u podsektor središnje banke i kreditnih institucija, koja poglavito obavljaju financijsko posredovanje. Njihovo poslovanje sastoji se od izdavanja udjela te ulaganja ponajprije u kratkoročne dužničke instrumente, depozite i udjele ili jedinice novčanih fondova. Ulagački im je cilj održavanje glavnice fonda i ostvarivanje prinosa u skladu s kamatnim stopama instrumenata tržišta novca.

Druga financijska društva sastoje se od investicijskih fondova osim novčanih fondova, drugih financijskih posrednika, pomoćnih financijskih institucija i vlastitih financijskih institucija i zajmodavaca.

Investicijski fondovi osim novčanih sastoje se od svih oblika kolektivnog ulaganja, osim onih razvrstanih u podsektor novčanih investicijskih fondova, a koji prije svega obavljaju financijsko posredovanje. Njihovo poslovanje sastoji se od izdavanja udjela ili jedinica u investicijskim fondovima koji nisu bliski supstituti za depozite i, za vlastiti račun, od ulaganja pretežno u dugoročnu financijsku imovinu.

Drugi financijski posrednici jesu institucije čija je glavna aktivnost financijsko posredovanje preuzimanjem obveza koje nisu u obliku novca, depozita i bliskih supstituta depozita. To su, primjerice, društva za lizing, faktoring-društva, banke u likvidaciji, banke u stečaju, kreditne unije i sl.

Pomoćne financijske institucije jesu institucije čija je glavna aktivnost pružanje pomoćnih financijskih poslova, a obuhvaćaju, primjerice, burze, mjenjačnice, financijska regulatorna tijela, posrednike i zastupnike u osiguranju, investicijska društva, društva za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, SKDD, Hanfu, Finu i sl.

Vlastite financijske institucije i zajmodavci obuhvaćaju financijska društva i kvazidruštva koja se ne bave ni financijskim posredovanjem ni pružanjem pomoćnih financijskih usluga te većina njihove aktive ili pasive nije predmet transakcija na otvorenim tržištima.

Osiguravajuća društva sastoje se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se poglavito bave financijskim posredovanjem s ciljem dijeljenja rizika uglavnom u obliku izravnog osiguranja ili reosiguranja.

Mirovinski fondovi sastoje se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja prije svega obavljaju poslove financijskog posredovanja s ciljem dijeljenja društvenih rizika i potreba osiguranika (socijalno osiguranje). Mirovinski fondovi kao oblici socijalne sigurnosti osiguravaju dohodak u mirovini te često mirovine nakon smrti i invalidnosti.

Sektor opće države sastoji se od institucionalnih jedinica koje su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namijenjena individualnoj i zajedničkoj potrošnji, a koje se financiraju obveznim plaćanjima jedinica koje pripadaju drugim sektorima, te od institucionalnih jedinica koje ponajprije provode preraspodjelu nacionalnog dohotka i bogatstva.

Sastoji se od podsektora središnje države, regionalne države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti. Središnja država obuhvaća tijela državne uprave (ministarstva, državne urede Vlade Republike Hrvatske, državne upravne organizacije i urede državne uprave u županijama), ali i Hrvatske autoceste (od siječnja 2008.), Autocestu Rijeka – Zagreb, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, HRT, HŽ Infrastrukturu, HROTE, HAMAG-BICRO, HERA-u, HAOD i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak.

Fondovi socijalne sigurnosti obuhvaćaju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Lokalna država obuhvaća jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te institucionalne jedinice koje osniva i kontrolira lokalna država. U RH ne postoji podsektor regionalne države.

Sektor kućanstava sastoji se uglavnom od pojedinaca potrošača, ali i od pojedinaca potrošača i poduzetnika (tržišnih proizvođača). Ovaj sektor uključuje i pojedince ili grupe pojedinaca u ulozi proizvođača dobara i nefinancijskih usluga za isključivo vlastitu finalnu uporabu.

Sektor neprofitnih institucija koje služe kućanstvima sastoji se od neprofitnih institucija koje su zasebni pravni subjekti, koje služe kućanstvima i koje su privatni netržišni proizvođači. Njihovi su glavni izvori dobrovoljni prilozi kućanstava u gotovini ili u naravi u njihovoj ulozi potrošača te uplate sredstava države i vlasnički dohoci.

Sektor inozemstva jest grupa jedinica bez karakterističnih funkcija i izvora; sastoji se od nerezidentnih jedinica koje obavljaju transakcije s rezidentnim institucionalnim jedinicama ili imaju druge ekonomske veze s rezidentnim jedinicama. Njihovi računi omogućuju opći pregled ekonomskih veza između nacionalnoga gospodarstva i inozemstva. Ovdje su uključene i institucije Europske unije i međunarodne institucije. Sektor inozemstva obuhvaća strane fizičke i pravne osobe.

Iznimno od navedenoga, u tablicama koje se odnose na monetarne i kreditne agregate, konsolidiranu bilancu monetarnih financijskih institucija, bilancu HNB-a te na konsolidiranu bilancu i kamatne stope kreditnih institucija, zaključno s podacima za studeni 2010. godine, sektorska klasifikacija institucionalnih jedinica temelji se na sektorizaciji propisanoj Odlukom o kontnom planu za banke, a podaci se zasnivaju na izvještajnom sustavu u skladu s Odlukom o statističkom izvješću banke.

U svim tablicama u kojima postoji podjela na kunske i devizne stavke, devizne stavke uključuju i stavke u kunama s valutnom klauzulom. Sve devizne stavke stanja iskazuju se u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja, dok se devizne stavke tokova prikazuju u kunskoj protuvrijednosti prema prosjeku srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke za razdoblje na koje se tok odnosi.