Mlade je važno podučavati osobnim financijama već u ranoj dobi, tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, te bi ova edukacija mogla postati dio osnovnoga kurikula, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na predstavljanju rezultata projekta "Jesu li mladi danas dovoljno financijski pismeni" održanom 23. siječnja 2019. u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS).
Podsjetio je kako su svjetska istraživanja, kao i istraživanje razine financijske pismenosti po OECD-ovu modelu koje je HNB proveo zajedno s Hanfom i u suradnji s Ministarstvom financija 2015. godine, pokazala da je financijska pismenost mladih posebno zabrinjavajuća. Potrošače treba educirati tako da razumiju financijski proizvod ili uslugu za koje su zainteresirani, ali i rizike koje preuzimaju, posebice u današnje vrijeme kada su ti proizvodi i usluge sve dostupniji, raznovrsniji i kompleksniji. Hrvatska narodna banka kontinuirano provodi edukativne aktivnosti, te je središnju banku tijekom 2018. godine posjetilo 3369 učenika, studenata, profesora i drugih zainteresiranih iz 29 hrvatskih gradova, a provedena je i učenička debata na kojoj je sudjelovalo više od 200 učenika, a više od 4000 zainteresiranih širom Hrvatske pratilo ju je na web streamu, rekao je guverner.
Nakon što je skup otvorio Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, o rezultatima istraživanja financijske pismenosti mladih u Hrvatskoj govorio je Roman Šubić, viceguverner HNB-a, docent na Odjelu za sociologiju HKS-a i jedan od autora navedenog projekta. Rezultati istraživanja daju sveobuhvatan uvid u opću razinu financijske pismenosti hrvatskih studenata te je razvidno da ima mnogo prostora za napredak i povećanje razine financijske pismenosti mladih, ali i ostalih građana u Hrvatskoj, naglasio je Šubić. Zaključci istraživanja mogli bi postati i podloga za neke buduće aktivnosti – tako bi akademska zajednica mogla financijsku pismenost uvesti u obrazovne programe, dok bi pojedina ministarstva te programe mogla uvesti u obrazovni sustav osnovnih i srednjih škola. Također, te programe trebaju podržati i regulatori financijskih tržišta, poslovne banke, tržišta kapitala i ostali sudionici hrvatskoga financijskog tržišta, smatra Šubić.
Prema istraživanjima u Hrvatskoj je financijski pismeno 44 posto odraslih osoba, europski prosjek je 52 posto, dok ih je na svjetskoj razini 33 posto financijski pismeno.
Financijska pismenost može stajati i više od one osnovne pismenosti u smislu čitanja i pisanja jer iz tog područja proizlaze osobne financijske odluke koje nitko ne može izbjeći, a mladi su najranjivija skupina, ustvrdio je Šubić.
72 posto hrvatskih studenata rijetko se ili se nikada ne informira o financijama
Rezultati istraživanja koje je proveo tim znanstvenika s Odjela za sociologiju HKS-a pod vodstvom viceguvernera Šubića, a koje je obuhvatilo 35 studija na sedam hrvatskih sveučilišta, pokazali su da se čak 72 posto studenata u Hrvatskoj rijetko ili nikada ne informira o temama vezanima uz financije. Da će vrijednost novca koji su dobili u ovom trenutku izgubiti na vrijednosti za tri godine, smatra 44 posto ispitanika, ali isto tako 38 posto ispitanika nesigurno je u tu tvrdnju. Što se tiče poznavanja osnova ukamaćivanja koje se primjenjuje kod oročene štednje, petina ispitanika ne zna što bi se dogodilo da određeni iznos oroče na neko vrijeme. Kada bi ispitanici trebali odabrati određenu vrstu kredita, njih 32 posto ne bi znalo koja je vrsta kredita najnepovoljnija s obzirom na visinu kamatne stope, dok samo 38 posto ispitanika zna da je kredit (prekoračenje) po tekućem računu najnepovoljniji.
U sklopu panel-rasprave viceguverner HNB-a Bojan Fras naglasio je nužnost afirmiranja načela osobne odgovornosti u financijskim postupanjima te da je potrošače važno podučiti odgovornom financijskom ponašanju kako bi samostalno donosili kvalitetne odluke u vezi s osobnim financijama. Spomenuo je i da je HNB, osim edukativnih aktivnosti koje redovito provodi, potrošačima ponudio i dodatno sredstvo za kvalitetnije donošenje financijskih odluka: mobilnu aplikaciju mHNB na kojoj potrošači mogu usporediti uvjete kreditiranja, ali i naknade za ključne platne usluge kod hrvatskih banaka.
U panel-raspravi sudjelovali su i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Drago Čengić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Tatjana Rajković, MBA, stručnjakinja za istraživanje i analizu tržišta.