Hrvatska ne treba uvesti euro, zaključak je učeničke debate "Euro u Hrvatskoj – za ili protiv", koja je kao središnji događaj Svjetskog tjedna novca u Hrvatskoj narodnoj banci održana u Okrugloj dvorani glavne zgrade HNB-a 16. ožujka 2018.

Ta zanimljiva debata uslijedila je nakon uvodnih izlaganja guvernera HNB-a Borisa Vujčića i viceguvernera HNB-a Bojana Frasa, koji su učenike upoznali s HNB-ovim angažmanom u smislu ekonomske i financijske edukacije kojom je samo u protekle tri godine obuhvaćeno oko 5800 đaka i studenata.

Sudionici debate organizirane u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom iznijeli su pred više od dvije stotine svojih vršnjaka argumente za i protiv uvođenja eura u Hrvatskoj.

Euro je i za vrijeme financijske krize ostao stabilna valuta, što je privlačno za investitore koji žele stabilnu valutu u zemlji u koju ulažu, poručila je Tara Jović iz afirmacijskog tima. A investicije su za našu zemlju vrlo važne. K tome, ulaskom u europodručje osiguravamo pristup fondovima za pomoć u slučaju nastanka novih kriza te mogućnost osiguranja boljih uvjeta za restrukturiranje vlastitih dugovanja, istaknuo je afirmacijski tim.

Karlo Vedak iz negacijskog tima naglasio je da će HNB uvođenjem eura izgubiti samostalno upravljanje monetarnom politikom. Pritom je posebno važno da u situaciji ekonomske krize HNB ima mogućnost i manevarski prostor da odgovarajućom politikom odgovori na nedaće. Dodao je da se ulaskom u europodručje kreira zajednička monetarna politika, koja ne mora nužno biti dobra za Hrvatsku.

Gubitak djelića suvereniteta nije toliko bitan naspram svih koristi koje bi Hrvatska dobila uvođenjem eura, a ulaskom u europodručje Hrvatska dobiva glas pri odlučivanju o zajedničkoj monetarnoj politici, rekla je Jelena Lara Marinković iz afirmacijskog tima. Istaknula je velik broj kredita u eurima u Hrvatskoj, koji više ne bi bili rizični jer bi i plaće bile u eurima, pa bi građani mogli bolje planirati svoje troškove u budućnosti. Kad bismo uveli euro, izostao bi i mjenjački trošak za turiste, čime bismo postali i turistički privlačnija zemlja za turiste iz europodručja, naglasio je afirmacijski tim.

Lovro Matić iz negacijskog tima odgovorio je da je Hrvatska mala zemlja s malim brojem stanovnika te da njezina moć i utjecaj pri odlučivanju na razini europodručja sigurno ne bi bili veliki u usporedbi s, primjerice, Francuskom ili Njemačkom. Problematična je, također, nestabilna hrvatska ekonomija, što se najbolje vidi na primjeru proračunskog manjka, zbog čega ćemo biti problem za europodručje. Naveo je i rast cijena potrošačke košarice koji bi narušio standard hrvatskih građana, a koji bi onda manje trošili, čime bi se nanijela šteta gospodarstvu.

U završnom je govoru Maja Roglić iz afirmacijskog tima naglasila da smo ionako već dio tržišta Europske unije koje utječe na naše gospodarstvo, a u kojemu bismo imali veći utjecaj kad bismo uveli euro, valutu stabilniju od naše kune. Istaknula je da je porast cijena u zemljama EU-a pri uvođenju eura bio samo 0,3% te da imamo institucije koje će se pobrinuti da se cijene ne zaokružuju nepravedno.

Matko Dujmović iz negacijskog tima izdvojio je u završnom govoru Grčku kao primjer loše pripremljenoga i izvedenog postupka uvođenja eura, pri čemu je sav teret pao na građane te da Hrvatskoj ne treba takva loša pozicija iz koje će ju netko drugi izvlačiti. Ponovio je da uvođenjem eura dajemo nekome drugom ovlast da odlučuje umjesto nas jer mi nećemo moći mnogo utjecati na kreiranje politika. Također, mišljenja je da će porast cijena, bez obzira na euro kao zajedničku valutu, odvratiti turiste europodručja da posjete Hrvatsku.

Publika, u kojoj su bili učenici zagrebačkih gimnazija – Druge, Četvrte, Sedme, Desete, Trinaeste, Petnaeste i Šesnaeste, Klasične gimnazije te Gimnazije Lucijana Vranjanina – zatim Trgovačke škole Zagreb, Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, Gimnazije Nova Gradiška, Srednje škole Glina i Srednje škole Ludbreg, bila je sklonija argumentima negacijskog tima. Komentari i pitanja učenika pokazali su da srednjoškolce najviše zabrinjava mogući porast cijena nakon uvođenja eura i gubitak samostalne monetarne politike. No, učenici su naglasili i zabrinutost zbog svojih nedostatnih znanja o temi današnje debate, nedovoljnih znanja o financijama općenito, kao i zbog izvjesne nezainteresiranosti mladih i drugih građana naše zemlje za teme od opće društvene koristi. Iako su velikom većinom podržali negacijski tim, izrazili su želju i potrebu za širim i kvalitetnijim financijskim opismenjivanjem kao sastavnim dijelom srednjoškolskoga kurikuluma, za boljom informiranošću o temi uvođenja eura, čemu poseban doprinos mogu dati mediji.