Naziv novčane jedinice

Naziv novčane jedinice kuna potječe od naziva za kunu zlaticu, životinju koja nastava hrvatske šume, a čije je krzno u hrvatskim krajevima u prošlosti služilo kao sredstvo robne razmjene, tj. imalo je funkciju novca.

Odabir naziva kuna zahtijevao je odgovarajuću prilagodbu za njezin stoti dio (jedna kuna dijeli se na sto lipa). Kako naziv kuna potječe iz životinjskog svijeta, tražio mu se parnjak u biljnome. Predložen je naziv lipa (drvo), glasovno vrlo jednostavan naziv, koji ima i stanoviti oslonac u hrvatskoj folklornoj, književnoj i povijesnoj tradiciji.

Motivi na licu i naličju kovanog novca

Na licu kovanica od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa nominalna vrijednost smještena je na podlozi od grančice lipe s listovima i cvjetovima, a na kunama je podloga za nominale 1, 2 i 5 lik kune u trku. Ispod brojke i podloge smješten je naziv novca.

Na naličju svih apoena lipa i kuna nalazi se uz godinu motiv biljne (na lipama) ili životinjske vrste (na kunama) prisutne u Hrvatskoj:

1 lipa KUKURUZ
2 lipe VINOVA LOZA
5 lipa HRAST LUŽNJAK
10 lipa DUHAN
20 lipa MASLINA
50 lipa VELEBITSKA DEGENIJA
1 kuna SLAVUJ
2 kune TUNJ
5 kuna MRKI MEDVJED

Na neparnim su godištima (od 1993.) nazivi biljaka i životinja na hrvatskom jeziku, a na parnim godištima (od 1994.) na latinskome.

Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna

Hrvatska narodna banka izdala je 1997. prvo izdanje prigodnoga optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna i do danas je pušteno u optjecaj ukupno devetnaest različitih izdanja, kojima se obilježavaju događaji posebno važni za Republiku Hrvatsku.

Autori likovnog rješenja za kovani novac

Autor je likovnog rješenja za optjecajni kovani novac kuna i lipa Kuzma Kovačić. Autor likovnog rješenja za osamnaest izdanja prigodnoga optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna jest Damir Mataušić, a autor rješenja za jedno izdanje kovanog novca od 25 kuna Karlo Gross.