Kristijan Kotarski, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti, održao je danas predavanje "Trgovinski ratovi i geoekonomska fragmentacija: uzroci, oružja i posljedice" na 74. Ekonomskoj radionici HNB-a.

Predavanje se fokusiralo na ekonomske konflikte u svijetu tijekom zadnjeg desetljeća, tijekom kojeg su dobavni lanci postali nove bojišnice. Ekonomski liberalizam sve više zamjenjuje merkantilizam kao dominantna ekonomska paradigma, dok je globalna ekonomska integracija obilježena rastućim prekograničnim tokovima roba, usluga, kapitala i ljudi suočena je s rastućom geoekonomskom fragmentacijom. Unatoč relativnom stabilnom udjelu svjetske trgovine u svjetskom BDP-u svjedočimo, ističe autor, sve intenzivnijem procesu preslagivanja dobavnih lanaca i utjecaju percepcije sigurnosti na odabir trgovinskih partnera. Paradoksalno, ekonomska integracija produbila je podjele i smanjila međusobno povjerenje. Nezaobilazan uzrok koji stoji iza geoekonomske fragmentacije treba tražiti u globalnim makroekonomskim neravnotežama koje nakon globalne financijske krize 2008. godine ponovno rastu. Razloge treba tražiti u merkantilističkim politikama ključnih izvoznika, ali i makroekonomskim neuravnoteženim politikama uvoznika. Stoga možemo istaknuti, napominje Kotarski, kako je svjetska ekonomija obilježena podjelom na blokove suficitarnih i deficitarnih država, a protekcionizam predstavlja pokušaj političkog uravnoteženja trgovinskih i kapitalnih tokova. Ukoliko tome pridodamo unutrašnje političke podjele u zapadnim liberalnim demokracijama potaknute socioekonomskim raslojavanjem između "dobitnika i gubitnika" globalizacije dobivamo, tvrdi autor, odgovor na pitanje o ključnim razlozima političkog uspona Donalda Trumpa. Protekcionističke politike njegove administracije odbacuju američku ulogu arhitekta otvorenog globalnog trgovinskog sustava.

Predavanje je dalo pregled ključnih političkih i trgovinskih ciljeva aktualnog američkog vodstva i prezentiralo podatke koji pokazuju da usvojeni pristup udaljava SAD od ostvarenja zacrtanih ciljeva. Važan naglasak je stavljen na "oružja" korištena u trgovinskom ratu, prvenstvo SAD-a i Kine kao dva ključna protagonista u borbi za globalnu premoć. "Unatoč trenutačnom trgovinskom primirju, strateško rivalstvo između obje sile neće nestati i Damoklov mač trgovinske neizvjesnosti ostaje visjeti nad sudbinom svjetske ekonomije", zaključuje Kristijan Kotarski.