Što se događa kad dugovi prevladaju
Ovršni postupak nad novčanim sredstvima ovršenika (u ovom slučaju potrošača) provodi Financijska agencija (Fina), a provodi se na svim računima i oročenim novčanim sredstvima ovršenika koje ima u kreditnim institucijama. Postupak se provodi prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika i bez njegove suglasnosti. Međutim, postoje i iznimke, pa se tako ovrha ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti zakonom te ovršenik tim sredstvima može slobodno raspolagati. Pritom je važno imati na umu i okolnosti pod kojima je potrebno otvoriti poseban račun kako bi se izuzeta sredstva u potpunosti zaštitila u slučaju pokrenutoga ovršnog postupka.
Ako sa svojom kreditnom institucijom niste postigli dogovor ili mjere za olakšanje otplate nisu rezultirale naplatom/oporavkom dugovanja, ali i u situacijama ako kreditna institucija nije mogla stupiti u kontakt s vama ili ako odbijate plaćanje, velika je mogućnost da će se vaša dospjela nepodmirena dugovanja pokušati prisilno naplatiti u ovršnom postupku.
Aktivnosti koje prethode ovršnom postupku
Ovršnom postupku prethode otkaz ugovora (ako ukupno dugovanje nije u cijelosti dospjelo) i aktivnosti kojima kreditna institucija ima pravo umanjiti dospjelo dugovanje bez vaše prethodne dodatne suglasnosti (korištenje garantnog depozita, aktiviranje neke od polica osiguranja, naplata iz fondova – ugovorenih instrumenata osiguranja i sl.).
Pokretanje ovršnog postupka
Ovršni postupak pokreće se na temelju ovršne isprave – zadužnice i/ili ugovora kojim je zasnovan zalog (hipoteka) na pokretnoj i/ili nepokretnoj imovini, a može se pokrenuti i na temelju mjenice ili vjerodostojne isprave kojom kreditna institucija dokazuje postojanje vašeg dugovanja.
Ovrhu na temelju zadužnice na novčanim sredstvima provodi Financijska agencija (Fina), dok se ovrha na založenoj imovini provodi u sudskom postupku na temelju važećih odredbi Ovršnog zakona.
Pri provođenju ovrhe na novčanim sredstvima važno je razlikovati:
- ovrhu koju provodi poslodavac ili Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) na temelju prethodno potpisane suglasnosti o zapljeni na plaći ili mirovini i
- ovrhu koju na novčanim sredstvima provodi Financijska agencija (Fina) na temelju naloga vjerovnika.
I dok poslodavac, odnosno HZMO, ovrhu može provoditi samo na stalnim novčanim sredstvima poput plaće i mirovine, Fina može provesti ovrhu na svim računima ovršenika – uz iznimku sredstava na posebnom zaštićenom računu.
Napomena: Svi transakcijski računi i oročena novčana sredstva građana RH evidentirani su u Jedinstvenom registru računa (JRR), elektroničkoj bazi podataka o računima koju vodi Fina, i sa svih tih računa mogu se ovršiti sredstva radi naplate duga. Od ovrhe je izuzet iznos od tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne, izuzima se iznos od dvije trećine iznosa plaće. Ako ovrhu nije moguće izvršiti u cijelosti jer na računu nema dovoljno sredstava, kreditne institucije zaprimaju nalog od Fine o blokadi svih računa korisnika i zabrani raspolaganja oročenim sredstvima.
VAŽNO: Nakon zaprimanja rješenja o ovrsi, u slučaju primanja sredstava koja su zakonom izuzeta od ovrhe, a na tekućem računu nemate dovoljno sredstava za izvršenje ovršnog rješenja, možete otvoriti poseban račun na koji ćete u budućnosti primati ta zaštićena sredstva kojima možete raspolagati samo u poslovnicama one kreditne institucije kod koje ste otvorili zaštićeni račun.
Ovrha na temelju zadužnice
U slučajevima kada kreditna institucija ne raspolaže ugovorom o zalogu na imovini ili naplata iz vrijednosti instrumenta osiguranja nije dostatna za podmirenje cjelokupnog dugovanja, a kod ugovaranja bilo kojeg oblika zaduživanja dali ste joj zadužnicu, kreditna institucija ima mogućnost pokrenuti ovršni postupak na temelju zadužnice kao ovršne isprave na identificiranoj imovini u vašem vlasništvu.
Ovršni postupak na imovini može biti okončan povlačenjem prijedloga za ovrhu prodajom založene imovine i preuzimanjem založene imovine od strane kreditne institucije u slučajevima kada kreditna institucija procijeni da je to poslovno opravdano.
Napomena: U slučajevima prodanih/preuzetih nekretnina, stjecatelj nekretnine (kupac nekretnine ili kreditna institucija) ovlašten je pokrenuti postupak za pražnjenje nekretnine ako je ona useljena, kako bi njome mogao nesmetano raspolagati.
Prodaja nenaplaćenih potraživanja
Kreditne institucije koriste se i mogućnošću prodaje nenaplaćenih dugovanja pravnim osobama registriranima za takvu vrstu djelatnosti. Pritom je važno razumjeti da nakon prodaje potraživanja prestaje vaš ugovorni odnos s kreditnom institucijom, a mjere za naplatu koje se nakon toga poduzimaju isključivo su u nadležnosti kupca takvih potraživanja.
VAŽNO: O prodaji vašeg potraživanja kreditna institucija obvezna vas je prethodno izvijestiti i osigurati da vam kupac vašeg potraživanja omogući jednaku razinu zaštite kakva vam je bila osigurana dok ste bili u ugovornom odnosu s kreditnom institucijom.