SEPA (engl. Single Euro Payments Area), predstavlja jedinstveno tržište za plaćanja u eurima u kojemu je građanima, poslovnim subjektima i javnim tijelima moguće izvršavati bezgotovinske platne transakcije u eurima primjenom jedinstvenih modela i postupaka koji se jednako primjenjuju na cijelom SEPA području.

SEPA područje obuhvaća 36 država, od čega 28 država članica Europske unije te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako, San Marino, Andoru te Svetu Stolicu (Država Vatikanskog Grada).

SEPA-u čine:

• jedna valuta – euro,
• jedan set platnih instrumenata (kreditni transfer, izravno terećenje),
• zajednička pravna osnova,
• zajednički tehnički standardi,
• infrastruktura za obradu platnih transakcija i
• zajednička poslovna pravila.

Projekt SEPA u Europskoj uniji

Upravljačko tijelo za razvoj projekta SEPA jest Europsko platno vijeće (engl. European Payments Council), tijelo europskoga bankarskog sektora koje koordinira i donosi odluke iz područja platnog prometa. Europsko platno vijeće pridonosi integraciji tržišta za plaćanja u eurima tako što razvija, između ostalog, SEPA platne sheme koje definira pravilnicima (engl. Rulebooks) za SEPA kreditni transfer i SEPA izravno terećenje.

Članovi Europskoga platnog vijeća jesu pružatelji platnih usluga i njihova udruženja. U aktivnostima svih radnih skupina Europskoga platnog vijeća kao promatrač sudjeluje i Europska središnja banka.

U radu Europskoga platnog vijeća sudjeluje i predstavnik Republike Hrvatske kojeg određuje Hrvatska udruga banaka.

S obzirom na to da Europsko platno vijeće čine samo predstavnici tržišta na strani ponude platnih usluga, Europska komisija i Europska središnja banka osnovale su Vijeće SEPA-e (engl. SEPA Council) i tako u upravljanje projektom SEPA uključile i stranu potražnje platnih usluga. Odlukom Europske središnje banke u prosincu 2013. Vijeće SEPA-e zamijenjeno je novim tijelom, Odborom za mala plaćanja u eurima (engl. Euro Retail Payments Board), u čijem radu sudjeluju predstavnici na strani ponude (bankarske zajednice, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac) i potražnje platnih usluga (predstavnici potrošača, trgovaca, poduzeća, malih i srednjih tvrtki, javnih administrativnih tijela) te središnje banke.

Proces migracije na SEPA-u provodio se u okviru pojedine države članice u sklopu nacionalnih projekata za primjenu SEPA standarda.

Projekt SEPA u Republici Hrvatskoj

Na inicijativu tadašnjeg Nacionalnog odbora za platni promet (NOPP)^[1], međuinstitucionalnog tijela koje je pružalo podršku funkcioniranju platnog prometa u Republici Hrvatskoj, u travnju 2013. pokrenut je nacionalni projekt SEPA.

Na 20. sjednici NOPP-a odlučeno je da projektom SEPA u Republici Hrvatskoj upravlja Nacionalni odbor za platni promet čiji je zadatak bio da koordinira, usmjerava i prati djelovanje radnih skupina, raspravlja o otvorenim pitanjima te priprema izvješća o tijeku projekta.

Radna tijela koja su bila zadužena za provođenje projekta SEPA u Republici Hrvatskoj jesu Hrvatski odbor za SEPA koordinaciju (HOSK) i Hrvatski SEPA forum (HSF). Navedena radna tijela samostalno su obavljala zadatke, a o izvršenim aktivnostima izvješćivala su NOPP. U odnosu na opseg obavljanja svojih zadataka radna tijela su, prema potrebi, osnivala se posebne radne skupine.

Odluke o osnivanju radnih tijela projekta SEPA (Odluka o osnivanju Hrvatskog odbora za SEPA koordinaciju i Odluka o osnivanju Hrvatskog SEPA foruma) donesene su na 22. sjednici NOPP-a u svibnju 2013. godine.

Nakon izrade i prihvaćanja nacionalnih shema za izvršenje platnih transakcija kreditnog transfera i izravnog terećenja, odnosno Pravila HRK SCT sheme, Osnovne HRK SDD sheme i Poslovne HRK SDD sheme, HOSK je zaključio da je potrebno osnovati posebno tijelo koje bi bilo zaduženo za upravljanje shemama. Nacionalni odbor za platni promet na svojoj 24. sjednici održanoj 18. svibnja 2015. donio je odluku o osnivanju Odbora za upravljanje nacionalnim shemama (OUNS).

Osnivanjem OUNS-a prestala je potreba za radom Hrvatskog odbora za SEPA koordinaciju te je OUNS preuzeo ulogu u daljnjem upravljanju nacionalnim SEPA shemama, kao i zadaću daljnjeg razvoja projekta SEPA u Republici Hrvatskoj.

SEPA platni instrumenti

U svrhu ostvarivanja ciljeva postavljenih SEPA-om, razvijeni su novi platni instrumenti, i to SEPA kreditni transfer i SEPA izravno terećenje koji se koriste za plaćanja u eurima na cijelom SEPA području.

SEPA platni instrumenti koriste se u skladu sa SEPA platnim shemama, pri čemu SEPA sheme čine zajednički skup pravila, praksa i standarda dogovorenih na međubankovnoj razini. Te su sheme definirane SEPA pravilnicima (engl. Rulebooks), i to Pravilnikom za SEPA kreditni transfer i Pravilnikom za SEPA izravno terećenje. Pravila i standardi opisani u pravilnicima obvezujući su za pružatelje platnih usluga koji su pristupili SEPA platnim shemama. Jedinstvena primjena SEPA platnih instrumenata i pravila za SEPA sheme omogućuju korisnicima platnih usluga izvršenje bezgotovinskih platnih transakcija u eurima na jednak način i pod istim uvjetima na cijelom SEPA području.

Kreditni transfer
Kreditni transfer jest nacionalna ili prekogranična platna usluga kojom se račun za plaćanje primatelja plaćanja odobrava za platnu transakciju ili niz platnih transakcija na teret platiteljeva računa za plaćanje od strane pružatelja platne usluge kod kojeg se vodi platiteljev račun za plaćanje, na osnovi instrukcije koju daje platitelj.

Izravno terećenje
Izravno terećenje jest nacionalna ili prekogranična platna usluga za terećenje platiteljeva računa za plaćanje, kada platnu transakciju inicira primatelj plaćanja na osnovi suglasnosti platitelja.

Migracijom na SEPA-u u Republici Hrvatskoj došlo je do promjena u pravilima izvršavanja tadašnjih platnih instrumenata i platne infrastrukture. Odlukom NOPP-a su osim platnih transakcija u eurima, nacionalnim projektom SEPA bile obuhvaćene i platne transakcije u kunama. Primjena SEPA standarda i na platne transakcije u kunama osiguralo je jedinstvenu tehnološku platformu u Republici Hrvatskoj za procesiranje platnih transakcija, kao i potrebne preduvjete za daljnji razvoj platnih usluga u Republici Hrvatskoj u skladu s europskim standardima. Isto tako, time se pravovremeno omogućila odgovarajuća priprema cjelokupnog sustava platnog prometa za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023.

Nacionalni plan migracije na SEPA-u

U svrhu pravodobnog provođenja hrvatskog projekta SEPA prema rokovima zadanima Uredbom (EU) br. 260/2012, kao i informiranja svih dionika projekta SEPA obuhvaćenih promjenama u području platnog prometa, Nacionalni odbor za platni promet prihvatio je Nacionalni plan migracije na SEPA-u. Taj dokument sadržava detaljan opis plana aktivnosti i tijeka migracije s unaprijed definiranim rokovima za njihovo izvršenje.
Cjeloviti dokument objavljen je na internetskoj stranici hrvatskog projekta SEPA.

Budući da su u međuvremenu nastupile određene promjene u organizacijskoj strukturi provođenja projekta SEPA, kao i da su predložene izmjene u ranije prihvaćenim datumima koji se odnose na početak primjene pojedinih aktivnosti iz plana migracije na SEPA-u, NOPP je na 24. i 26. sjednici jednoglasno prihvatio njegove izmjene.
Slijedom prihvaćenih izmjena izrađen je Nacionalni plan migracije na SEPA-u – Dodatak 1., u kojemu je: izmijenjena organizacijska shema projekta SEPA, donesena odluka o prestanku rada HOSK-a i osnovan OUNS, određeni su novi datumi početka primjene Pravila HRK SCT sheme, Pravila Osnovne HRK SDD sheme i Pravila Poslovne HRK SDD sheme te je usuglašen i novi datum početka rada EuroNKS-a.

Naknadno, slijedom prijedloga o odgodi datuma primjene HRK SDD shema utvrđenog Dodatkom 1 Nacionalnog plana migracije na SEPA, NOPP je na svojoj 27. sjednici donio odluku o izmjeni Pravila Osnovne HRK SDD sheme (ver. 2.0) i Pravila Poslovne HRK SDD sheme (ver. 2.0) kojima se odredio novi rok za početak njihove primjene.

U skladu s prihvaćenim izmjenama, u siječnju 2017. izrađen je Nacionalni plan migracije - Dodatak 2. u kojemu je izmijenjen datum početka primjene Pravila Osnovne HRK SDD sheme i Pravila Poslovne HRK SDD sheme.

U međuvremenu je OUNS predložio NOPP-u drugačiji model migracije postojećih izravnih terećenja na SEPA izravna terećenja, a koji uključuje i manje izmjene u terminima migracije.

NOPP je na 28. sjednici održanoj 3. svibnja 2017. prihvatio prijedlog OUNS-a te je u skladu s tim ažuriran Nacionalni plan migracije na SEPA-u i izrađen Dodatak 3.

Pravni okvir za SEPA-u

Pravni okvir za SEPA-u čine sljedeći propisi:

I. Direktiva (EU) 2015/2366

Europska unija je 2015. usvojila novu Direktivu (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ,) kojom se unapređuju postojeća pravila za sigurnija plaćanja, zaštitu potrošača i inovacije uzimajući u obzir nove digitalne platne usluge. Direktiva (EU) 2015/2366 primjenjuje se od siječnja 2018.

II. Zakon o platnom prometu (NN, br. 66/2018, 114/2022)

Odredbe Direktive (EZ) 2015/2366 o platnim uslugama transponirane su u Republici Hrvatskoj u Zakon o platnom prometu (NN, br. 66/2018 i 114/2022.). Zakon o platnom prometu stupio je na snagu 28. srpnja 2018.

III. Uredba (EU) 2021/1230

Uredbom (EU) 2021/1230 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. srpnja 2021. o prekograničnim plaćanjima u Uniji kojom se u novi pravno obvezujući akt objedinjuju odredbe Uredbe (EZ) br. 924/2009 i sve njezine naknadne izmjene koje se ovom uredbom ujedno ukidaju, propisana je obvezna primjena jednakih naknada za prekogranična plaćanja u eurima (plaćanja između pružatelja platnih usluga koji se nalaze u različitim državama članicama Europske unije uključujući Norvešku, Island i Lihtenštajn) i naknada za odgovarajuća nacionalna plaćanja u nacionalnoj valuti država članica.

Više informacija o uredbama koje su ovom uredbom stavljene izvan snage.

IV. Uredba (EU) br. 260/2012

Uredbom (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012., kojom se utvrđuju tehnički i poslovni zahtjevi za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i kojom se mijenja i dopunjuje Uredba (EZ) br. 924/2009, propisani su krajnji rokovi za migraciju s postojećih nacionalnih kreditnih transfera i izravnih terećenja u eurima na SEPA sheme za kreditne transfere i izravna terećenja u skladu s definiranim pravilima i tehničkim standardima. Uredbom (EU) br. 260/2012 propisuje se obvezna primjena tehničkih standarda i definiranih pravila, kao što je korištenje međunarodnog broja bankovnog računa (IBAN) i standard za financijske poruke (ISO 20022 XML) za sve kreditne transfere i izravna terećenja u eurima u Europskoj uniji.

Države članice koje u navedenom periodu još nisu uvele euro, pa tako i Republika Hrvatska, bile su obvezne ispuniti SEPA zahtjeve propisane navedenom Uredbom najkasnije do 31. listopada 2016.

Države članice Europske unije koje su uvele euro imale su kao krajnji rok za migraciju na SEPA kreditne transfere i izravna terećenja 1. veljače 2014. Navedeni je rok kasnije dodatno produljen na temelju Uredbe (EU) br. 248/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. kojom se mijenja Uredba (EU) br. 260/2012, i to do 1. kolovoza 2014.

V. Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa

U svrhu primjene Uredbe (EZ) br. 924/2009 i Uredbe (EU) 260/2012, u dijelu kojim se definiraju nacionalna tijela nadležna za provođenje nadzora i rješavanje pritužaba, izvansudski pritužbeni postupci i postupak mirenja te prekršaji za postupanje protivno uredbama, Republika Hrvatska u 2013. godini donijela je Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa (NN, br. 54/2013.).

S obzirom na to da je u međuvremenu donesena i Uredba (EU) br. 2015/751 o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica, izrađen je i novi Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa (NN, br. 50/2016. i 16/2020.) kojim se uređuju predmetna područja (nadzor, rješavanje pritužaba, izvansudski pritužbeni postupci i postupci mirenja te prekršaji) za sve navedene uredbe EU-a iz područja platnog prometa.

VI. Uredba (EZ) br. 1781/2006

Uredbom (EZ) br. 1781/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2006. o informacijama o platitelju koje prate prijenos novčanih sredstava propisuje se obveza pružateljima platnih usluga da uz sve prijenose sredstava omoguće pridružene informacije o platitelju, kako bi uvijek bilo moguće pratiti prijenos sredstava do samog platitelja, a u svrhu aktivnosti vezanih uz prevenciju, istragu i otkrivanje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Dana 20. svibnja 2015. Europski parlament i Vijeće donijeli su Uredbu (EU) br. 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006.
Navedena Uredba primjenjuje se od 26. lipnja 2017. te se od tog datuma više ne primjenjuje Uredba (EZ) br. 1781/2006.

SEPA infrastruktura za obračun i namiru platnih transakcija

Uredbom (EU) br. 260/2012 propisuje se obveza za upravitelje ili sudionike eurskih platnih sustava za mala plaćanja u Europskoj uniji da osiguraju tehničku interoperabilnost svojega platnog sustava s drugim sustavima za mala plaćanja unutar EU-a.

Naime, infrastruktura za obradu i namiru platnih transakcija u SEPA okružju mora biti u mogućnosti obraditi SEPA plaćanja u eurima između svih sudionika SEPA sheme. Takvu je dostupnost svih sudionika u SEPA shemi, neovisno o tome u kojoj se državi SEPA područja nalaze, moguće osigurati uspostavom tehničke interoperabilnosti platnih infrastruktura.

Nacionalnim planom migracije na SEPA-u predviđeno je da se u Republici Hrvatskoj, prema dogovoru s hrvatskom bankovnom zajednicom, uspostavi jedinstvena platna infrastruktura za obračun nacionalnih i prekograničnih SEPA kreditnih transfera u eurima.

Dana 6. lipnja 2016. započeo je s radom EuroNKS – novi platni sustav u Republici Hrvatskoj za obračun platnih transakcija u eurima koji se provodi prema pravilima SEPA Credit Transfer (SCT) sheme za kreditne transfere Europskoga platnog vijeća.

Također, u svrhu vođenja eurskih računa banaka, Hrvatska narodna banka uspostavila je nacionalnu komponentu TARGET2 HR platnog sustava u kojem se namiruje obračun nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima. TARGET2 (engl. Trans-European Automated Real-time Gross settlement Express Transfer system) jedinstveni je platni sustav za velika plaćanja u eurima koji nadzire Europska središnja banka.

TARGET2-HR nacionalna komponenta, u kojoj se izvršava namira obračuna EuroNKS-a, započela je s produkcijskim radom 1. veljače 2016. u skladu s Nacionalnim planom migracije na SEPA-u.

Korisne poveznice

Sve informacije u vezi s projektom SEPA u Republici Hrvatskoj nalaze se na službenoj internetskoj stranici hrvatskog projekta SEPA.

Ostale poveznice:

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA
EUROPSKO PLATNO VIJEĆE
EUROPSKA KOMISIJA

Video o SEPA-i

Europska središnja banka objavila je informativan video o SEPA-i s prijevodom na hrvatski jezik.

1. Novi Nacionalni odbor za platni promet osnovan je 14. lipnja 2023., a dosadašnji Nacionalni odbor za platni promet osnovan 24. veljače 2003. prestao je s radom. Novim Nacionalnim odborom za platni promet upravlja Hrvatska narodna banka, a njegov je cilj utvrđivanje i unaprjeđivanje standarda stabilnoga i sigurnog obavljanja usluga platnog prometa poticanjem uravnoteženoga i održivog razvoja sigurnoga, učinkovitoga, inovativnoga i konkurentnoga tržišta platnih usluga u Republici Hrvatskoj. ↑