Europski sustav središnjih banaka čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih 27 država članica EU-a.
Eurosustav čine ESB i nacionalne središnje banke 20 država članica EU-a koje su uvele euro. Eurosustav i ESSB usporedno će postojati sve dok ima država članica EU-a izvan europodručja.
Glavni je cilj ESSB-a održavanje stabilnosti cijena. Ne dovodeći u pitanje taj cilj, ESSB podupire opću gospodarsku politiku Europske unije kako bi pridonio ostvarivanju njezinih ciljeva.
Europska središnja banka čini jezgru ESSB-a i Eurosustava. Osnovana je 1. lipnja 1998. i jedna je od institucija Europske unije. Neovisna je u izvršavanju svojih ovlasti i ima punu pravnu osobnost u skladu s međunarodnim javnim pravom. Sjedište je ESB-a u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj. ESB i nacionalne središnje banke zajedno izvršavaju zadatke koji su im povjereni u okviru ESSB-a.
ESB ima tri tijela nadležna za odlučivanje, koja ujedno upravljaju ESSB-om i Eurosustavom: Upravno vijeće, Izvršni odbor i Opće vijeće.
Upravno vijeće ESB-a glavno je tijelo nadležno za odlučivanje ESB-a. Ono oblikuje monetarnu politiku europodručja te donosi smjernice i odluke potrebne da se osigura izvršavanje zadataka dodijeljenih ESB-u i Eurosustavu. Čini ga šest članova Izvršnog odbora ESB-a i guverneri nacionalnih središnjih banaka 20 država članica EU-a koje su uvele euro, među njima i guverner HNB-a.
Izvršni odbor ESB-a operativno je tijelo ESB-a i Eurosustava koje provodi monetarnu politiku europodručja u skladu s odlukama Upravnog vijeća te upravlja tekućim poslovanjem ESB-a. Čine ga predsjednik ESB-a, potpredsjednik ESB-a te još četiri člana.
Opće vijeće ESB-a osnovano je kao treće tijelo nadležno za odlučivanje ESB-a. Ono ima prijelazni karakter i postojat će toliko dugo dok sve države članice EU-a ne uvedu euro. Čine ga predsjednik ESB-a, potpredsjednik ESB-a i guverneri nacionalnih središnjih banaka svih 27 država članica EU-a.
Nadzorni odbor ESB-a osnovan je nakon što su ESB-u u okviru jedinstvenoga nadzornog mehanizma (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM) dodijeljeni posebni zadaci glede bonitetnog nadzora nad kreditnim institucijama, a s ciljem da se osigura pouzdanost bankovnog sustava i pridonese financijskoj stabilnosti. Nadzorni odbor čine njegov predsjednik, potpredsjednik, četiri predstavnika ESB-a i predstavnici nacionalnih nadzornih tijela iz država europodručja te drugih država članica koje se odluče sudjelovati u SSM-u. Uspostavom bliske suradnje između HNB-a i ESB-a Hrvatska od 1. listopada 2020. sudjeluje u SSM-u, a viceguverner HNB-a nadležan za poslove iz područja supervizije sudjeluje u radu Nadzornog odbora s punim glasačkim pravima.
U obavljanju njihovih zadataka tijelima nadležnima za odlučivanje pomažu odbori, pododbori i radne skupine ESSB-a/Eurosustava, čiji su članovi stručnjaci iz nacionalnih središnjih banaka i ESB-a. Svaki od odbora i njegovih podstruktura specijaliziran je za određenu djelatnost koja se odvija u okviru ESSB-a, a zadatak im je da Upravnom i Općem vijeću te Izvršnom odboru pružaju stručnu podršku i tako olakšavaju proces donošenja odluka.
U okviru ESSB-a i Eurosustava središnje banke izvršavaju zadatke i obavljaju aktivnosti u skladu s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Statuta ESSB-a i ESB-a. Središnje banke Eurosustava provode zajedničku monetarnu politiku te nastavljaju i dalje samostalno obavljati niz aktivnosti u skladu sa zajedničkim procedurama tamo gdje one postoje. Te aktivnosti obuhvaćaju provođenje makrobonitetne politike, superviziju i sanaciju kreditnih institucija u okviru SSM-a i SRM-a, upravljanje međunarodnim pričuvama, nadzor nad platnim prometom te izdavanje novčanica i kovanica eura. Također, središnje banke država članica koje su uvele euro i dalje su nadležne za provedbu zaštite potrošača, proizvodnju službene statistike te nadzor provedbe nacionalnih propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Europska središnja banka, Eurosustav i Europski sustav središnjih banaka i tijela za odlučivanje
Napomena: Države članice EU-a koje su uvele euro jesu Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka , Grčka, Irska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Hrvatska. Države članice EU-a koje nisu uvele euro su Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.
Izvor:HNB