Makroekonomskim projekcijama nastoji se sveobuhvatno predvidjeti i razumjeti buduće stanje gospodarstva. Obuhvaćaju projekcije gospodarskog rasta, inflacije, plaća, nezaposlenosti i trgovine. Stručnjaci Eurosustava i Europske središnje banke (ESB) izrađuju makroekonomske projekcije za gospodarstvo europodručja i za globalno gospodarstvo. Makroekonomskim projekcijama pomažu Upravnom vijeću ESB‑a u procjeni gospodarskih kretanja i rizika za stabilnost cijena (ESB). Od ulaska u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB), zajedno s ESB-om i drugim nacionalnim središnjim bankama, izrađuje dvije temeljne makroekonomske prognoze Eurosustava. Te se projekcije objavljuju u lipnju i prosincu. Pored toga, ESB dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, samostalno ažurira navedene projekcije za europodručje, dok HNB istovremeno samostalno ažurira projekcije za Hrvatsku.
Recentna kretanja u globalnom gospodarstvu razmjerno su povoljna pa su i očekivanja globalnog rasta u narednom razdoblju revidirana naviše, ali se za hrvatske vanjskotrgovinske partnere predviđa nešto slabiji rast. Globalna gospodarska aktivnost nadmašila je očekivanja u drugom tromjesečju, osobito u SAD-u, dok se kinesko gospodarstvo nastavilo suočavati s izazovima. Istodobno je gospodarstvo europodručja nastavilo rasti približno očekivanjima, premda neki od važnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, primjerice Njemačka, nastavljaju bilježiti nepovoljna kretanja. Stoga je inozemna potražnja za hrvatskim proizvodima i uslugama revidirana naniže u odnosu na prošlu projekciju pa je očekivano jačanje odgođeno za sljedeću godinu. Globalni cjenovni pritisci nastavili su slabiti brže od očekivanja. Slabija potražnja pridonijela je padu cijena sirove nafte tijekom ljetnih mjeseci pa su i očekivane cijene do kraja projekcijskog horizonta sada nešto niže. Dodatno se usporio i rast cijena poljoprivrednih i industrijskih sirovina. Za razliku od toga, cijene električne energije i plina na europskom tržištu porasle su zbog povećane neizvjesnosti oko opskrbe. Pretpostavke o globalnim financijskim uvjetima su povoljnije, što najviše odražava ranije i brže očekivano popuštanje monetarne politike američkog Fed-a.
Hrvatsko gospodarstvo nastavlja razmjerno snažnu ekspanziju, poglavito kao odraz povećanja domaće potražnje, pri čemu bi rast realnog BDP-a tijekom cijelog projekcijskog horizonta mogao biti nešto viši u odnosu na projekciju HNB-a iz lipnja ove godine. U 2024. očekuje se tako ubrzanje rasta realnog BDP-a na 3,6% s 3,1% u 2023., uslijed nastavka snažnog rasta osobne potrošnje, podržane rastom realnog raspoloživog dohotka stanovništva, te znatnog intenziviranja investicijske aktivnosti. Pritom bi, s obzirom na iznimno snažan rast u prvoj polovini 2024., rast investicija u ovoj godini mogao dosegnuti dvoznamenkasti iznos te zamjetno nadmašiti ranije projekcije, odražavajući povoljna kretanja u privatnom i javnom sektoru. S druge strane, očekuje se znatno manji doprinos neto izvoza rastu BDP-a ponajprije zbog izraženijeg rasta uvoza te pada izvoza usluga u prvoj polovini godine. Dijelom su takva kretanja rezultat nepovoljnih baznih učinaka s početka godine (početkom 2023. snažno se jednokratno povećao izvoz usluga oplemenjivanja), a dijelom i prigušenog realnog izvoza turističkih usluga povezanog sa snažnim rastom cijena u uslužnom sektoru, iako bi nominalni prihodi od turizma ove godine mogli dosegnuti rekordne razine. Kako je rast domaće potražnje osjetno nadmašio ranija očekivanja, poglavito kada je riječ o investicijama, rast BDP-a za ovu godinu povećan je za 0,4 postotnih bodova u odnosu na projekciju iz lipnja ove godine. U ostatku projekcijskog horizonta očekuje se nastavak rasta realnog BDP-a po prosječnoj stopi od 3,0%, što je također nešto više u odnosu na ranija očekivanja. Vanjska bi se potražnja, dijelom podržana smanjenjem restriktivnosti monetarne politike, mogla nastaviti oporavljati, a time i hrvatski izvoz roba i usluga. Investicije bi također mogle nastaviti rasti, dijelom i zbog daljnjeg priljeva fondova EU, ali sporije nego u 2024. U takvim okolnostima očekuje se nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada i robustan rast osobne potrošnje. Rizici vezani uz središnju projekciju realnoga rasta Hrvatske čine se blago negativni te su poglavito vezani uz vanjske čimbenike u vidu eskalacije geopolitičkih napetosti te mogućnosti produljenog razdoblja prigušenog rasta pojedinih važnih vanjskotrgovinskih partnera.
Tržište rade je i dalje vrlo snažno pa se u 2024. godini očekuje dodatno intenziviranje rasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti, a nominalne bruto plaće bi mogle porasti znatno više nego što se prije očekivalo. Sukladno dobrim ostvarenjima, kao i snažnijem rastu gospodarske aktivnosti, na razini cijele 2024. zaposlenost bi mogla porasti za 3,0% u odnosu na prethodnu godinu. U 2025. i 2026. očekuje se daljnji rast zaposlenosti, no po nižim stopama. Stopa registrirane nezaposlenosti mogla bi se sniziti na oko 5,2% radne snage u tekućoj godini i zadržati se ispod 5% u ostatku projekcijskog horizonta. Kada je riječ o plaćama, nakon što je ostvareni rast plaća u javnom sektoru nadmašio očekivanja temeljem informacija dostupnih u trenutku izrade lipanjske projekcije, sada se očekuje da će u 2024. prosječna bruto plaća porasti na godišnjoj razini za 14,9% nominalno, što je slično ostvarenjima iz protekle godine, dok bi se porast realnih plaća mogao ubrzati na 10,8%. U nastavku projekcijskog razdoblja očekuje se znatno usporavanje godišnjeg rasta bruto plaća.
I nadalje se očekuje postupno usporavanje inflacije u Hrvatskoj, no ocijenjene i projicirane vrijednosti inflacije povećane su kroz projekcijski horizont u odnosu na lipanjsku projekciju. Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2024. više no prepoloviti (na 3,9%, s 8,4% u 2023.), uz daljnje smanjenje na 3,4% u 2025. i 2,3% u 2026. godini. Usporavanje inflacije, koje traje od kraja 2022., odražava niže cijene energenata, prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tržištu te normalizaciju globalnih lanaca opskrbe, koji su se prelili na uvozne cijene i proizvođačke cijene na domaćem tržištu, kao i učinke restriktivne monetarne politike. Pritom su tekući inflacijski pritisci još od kraja protekle godine postojani na niskim razinama u svim segmentima potrošačke košarice, osim inflacije cijena usluga. Usporavanju inflacije pridonose i povoljni učinci baznog razdoblja zbog povišenih mjesečnih stopa inflacije koje su bile osobito izražene do kolovoza prošle godine. U ostatku 2024. i početkom 2025. bi se, zbog nepovoljnih baznih učinaka te najavljenog poskupljenja plina, električne i toplinske energije, ukupna inflacija mogla privremeno ubrzati, prije nego se ponovno nastavi trend njenog postupnog usporavanja. Iako je inflacija cijena usluga i dalje povišena, s protekom glavne turističke sezone očekuje se popuštanje izraženih tekućih pritisaka u uslužnom sektoru, koji odražavaju snažan rast plaća i potražnju za ugostiteljskim i smještajnim uslugama. Projekcija ukupne inflacije povećana je u usporedbi s lipanjskom projekcijom, čime se uvažavaju nešto viša recentna ostvarenja inflacije (poglavito inflacije cijena usluga), snažniji rast plaća u odnosu na ranija očekivanja, kao i najavljeno povećanje cijena energenata koje se administrativno utvrđuju. Ocjenjuje se da su rizici vezani uz ostvarivanje prognozirane inflacije uravnoteženi. Rizici koji bi mogli utjecati na višu inflaciju od očekivane uključuju geopolitičke napetosti te nepovoljne vremenske uvjete. Nadalje, snažniji rast plaća od očekivanog mogao bi se preliti u brži rast cijena, napose usluga. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da određeno smanjenje profita poduzeća ne nastavi donekle kompenzirati utjecaj snažnog rasta plaća. S druge strane, rizici zbog kojih bi inflacija mogla biti niža od projicirane odnose se na mogući slabiji gospodarski rast, jače učinke restriktivne monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene od očekivanog.
Nakon što je u 2023. godini višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance dosegnuo 3,7% BDP-a, u tekućoj se godini očekuje njegovo snižavanje na 2,2% BDP-a. Promatrano po pojedinim podračunima, pogoršanju bi najviše moglo pridonijeti dodatno produbljenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. Posljedica je to divergentnog kretanja domaće i inozemne potražnje, odnosno relativno snažnijeg oporavka uvoza roba u uvjetima razmjerno snažne domaće potražnje kojeg nije pratio podjednak oporavak izvoza. Pored toga, nakon vrhunca korištenja u 2023., koja je bila posljednja godina u kojoj je bilo moguće povlačenje sredstava iz prethodne višegodišnje financijske perspektive kada se obično povlače izdašni iznosi sredstava, u 2024. se očekuju nešto manji priljevi sredstava iz fondova EU. Istodobno se u razmjeni usluga očekuje nešto slabiji rast prihoda, uključujući i od turizma, ali i brži rast rashoda zbog čega bi neto izvoz usluga mogao biti manji nego godinu ranije. Saldo na računu dohodaka bi se mogao u 2024. blago poboljšati s obzirom da su neto kamatni prihodi središnje banke nastavili snažno rasti. U 2025. i 2026. se očekuje poboljšanje salda na tekućem i kapitalnom računu na 2,6% i 2,3% BDP-a, prvenstveno zbog većih priljeva iz fondova EU i oporavka inozemne potražnje. Rizici za očuvanje pozitivnog salda tekućih i kapitalnih transakcija s inozemstvom ostaju izraženi, a glavni su vezani uz mogućnost rasta cijena energenata, geopolitičke rizike, globalnu trgovinsku politiku, kao i konkurentnost domaćih izvoznika. Turizam se također suočava s izazovima poput klimatskih promjena, dok korištenje fondova EU može biti ograničeno apsorpcijskim kapacitetima domaćih korisnika.
Europska središnja banka (ESB) objavila je jesensku prognozu za europodručje koja je dostupna na sljedećem linku.
Tablica makroekonomskih projekcija za Hrvatsku
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako je drugačije naznačeno)