Međunarodni monetarni fond (MMF) specijalizirana je agencija u sklopu Ujedinjenih naroda osnovana 1945. godine na temelju dogovora iz Bretton Woodsa, s ciljem osiguranja stabilnosti međunarodnoga monetarnog i financijskog sustava te sustava međunarodnih plaćanja. Sjedište mu je u Washingtonu D. C., a ima 190 država članica (kneževina Andora postala je članicom MMF-a 16. listopada 2020. godine).

Republika Hrvatska postala je članicom MMF-a 14. prosinca 1992. na temelju sukcesije članstva bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), kojom je prilikom stekla pravo na člansku kvotu u visini od 28,49% nekadašnje kvote SFRJ. Kvota RH danas iznosi 717,4 milijuna posebnih prava vučenja (SDR), što čini 0,15% ukupne kvote MMF-a, odnosno 0,17% glasačke snage u MMF-u.

Hrvatska narodna banka definirana je Zakonom o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije kao financijska institucija koja uime RH obavlja sve poslove i transakcije prema članku V. odjeljku 1. Statuta MMF-a. Guverner za RH u MMF-u je guverner HNB-a, a zamjenik guvernera za RH u MMF-u je zamjenik guvernera HNB-a.

Upravljačka su tijela MMF-a Odbor guvernera, Odbor izvršnih direktora i glavni direktor. Države članice svoje interese u MMF-u ostvaruju preko Odbora izvršnih direktora unutar kojeg se formiraju izborne skupine tzv. konstitutivne skupine.

Republika Hrvatska nalazi se u konstitutivnoj skupini na čijem se čelu izmjenjuju nizozemski i belgijski izvršni direktor svake četiri godine. Ova konstitutivna skupina broji ukupno 16 zemalja (to su Andora, Armenija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Gruzija, Hrvatska, Izrael, Luksemburg, Makedonija, Moldavija, Nizozemska, Rumunjska i Ukrajina) s ukupno 5,47% glasačke snage u MMF-u. U aktualnom mandatu izvršni je direktor ove konstitutivne skupine nizozemski predstavnik.

U sklopu nadzorne aktivnosti MMF-a njegove stručne službe redovito godišnje posjećuju Republiku Hrvatsku radi provođenja konzultacija po članku IV. Statuta MMF-a. Tom prilikom sastaju se s predstavnicima državne vlasti i predstavnicima privatnog sektora te se pobliže upoznaju s aktualnim gospodarskim kretanjima i ekonomskim politikama u RH. Konzultacije po članku IV. Statuta MMF-a zaključuju se nakon što Odbor izvršnih direktora provede raspravu o Izvješću stručnih služba. Dokumenti vezani uz provođenje konzultacija objavljuju se na internetskoj stranici MMF-a i u prijevodu na hrvatski jezik na internetskoj stranici HNB-a.

Redovito statističko izvještavanje i razmjena podataka na temelju kojih MMF izrađuje publikacije, kao što su International Financial Statistics, World Economic Outlook, Global Financial Stability Report i druge, također su sastavni dio nadzorne aktivnosti MMF-a, jednako kao i Program za ocjenu financijskog sektora (Financial Stability Assessment Program - FSAP) uspostavljen 1999. godine. Riječ je o zajedničkom projektu MMF-a i Svjetske banke, pokrenutom sa svrhom dubinske procjene stanja financijskog sektora zemlje članice. MMF pokriva procjenu stabilnosti financijskog sektora (Financial System Stability Assessment - FSSA), a Svjetska banka procjenu razvoja financijskog sektora. Do sada su provedene dvije ocjene financijskog sektora RH, prva je završena 2002. godine, a druga 2008. godine.

Što se tiče financijske aktivnosti MMF-a, posljednji financijski aranžman koji je RH imala s MMF-om završen je 2006. godine. Naime, tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća RH je koristila tri financijska aranžmana MMF-a, i to Stand-by Arrangement (1994.), Systemic Transformation Facility (1994.) i Extended Fund Facility (1997.). Potom je u sljedećem desetljeću RH također koristila tri financijska aranžmana MMF-a, ali za razliku od prijašnjih nije bilo povlačenja sredstava, već su se aranžmani koristili isključivo kao mjere opreza. Riječ je bila o stand-by aranžmanima sklopljenima 2001., 2003. odnosno 2004. godine.