Krizna situacija može se definirati kao nastanak poremećaja u jednom ili više segmenata financijskog sustava koji mogu ugroziti ukupnu financijsku stabilnost. To su npr. nelikvidnost ili insolventnost financijskih subjekata, znatan poremećaj u sustavu plaćanja i sustavu namire platnih transakcija, poremećaji koji se prenose s vanjskih financijskih tržišta ili drugi poremećaji koji mogu dovesti do poteškoća u funkcioniranju financijskog sustava.

Mogućnosti i procedure efikasnog rješavanja kriznih situacija u kreditnim institucijama obuhvaćaju mjere preventivnoga karaktera, mjere rane intervencije i sanacijske mjere. U sklopu preventivnih mjera kreditne institucije u Hrvatskoj dužne su izraditi i najmanje jednom godišnje (ili nakon promjene u pravnoj ili organizacijskoj strukturi te u poslovnoj ili financijskoj situaciji koja bi mogla bitno utjecati na plan oporavka ili stvoriti potrebu za njegovom promjenom) dostaviti nadležnom supervizorskom tijelu plan oporavka. Planom oporavka kreditna institucija utvrđuje postupanja za poboljšanje financijskog položaja u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja. Ta postupanja mogu obuhvaćati mjere za očuvanje i obnovu regulatornoga kapitala, mehanizme za održavanje pristupa infrastrukturi financijskih tržišta i izvorima financiranja u slučaju nepredviđenih događaja, restrukturiranje obveza, smanjivanje rizika i financijske poluge i drugo. Ako tijekom redovitog poslovanja kreditne institucije nastupe ozbiljniji poremećaji u mjeri koja bi mogla ugroziti njezinu likvidnost, solventnost ili održivost poslovanja, aktiviraju se supervizorske mjere rane intervencije. One mogu obuhvatiti mjere previđene planom oporavka, kao što su identificiranje i otklanjanje problema u poslovanju i izrada plana pregovora o restrukturiranju duga s pojedinim ili svim vjerovnicima, a mogu se provesti i dodatne mjere previđene Zakonom o kreditnim institucijama, poput razrješenja članova višeg rukovodstva i upravljačkog tijela, ukidanja suglasnosti članovima upravnog ili nadzornog odbora ili neke druge mjere.

Ako nadležno supervizorsko ili sanacijsko tijelo utvrdi da kreditna institucija propada ili da će vjerojatno propasti, i ako nije razumno očekivati da će druge nadzorne mjere spriječiti njezinu propast u razumnom vremenskom okviru, sanacijsko tijelo donosi odluku o tome treba li pokrenuti sanaciju te kreditne institucije. Za većinu kreditnih institucija rješavanje krizne situacije podrazumijeva izlazak s tržišta uobičajenim stečajnim postupkom. Međutim, kada su u pitanju banke čije bi propadanje ugrozilo javni interes u smislu očuvanja stabilnosti financijskog sustava i ublažavanja nepovoljnih učinaka financijske nestabilnosti na gospodarsku aktivnost, primjenjuju se mehanizmi sanacije koji omogućavaju da se troškovi sanacije rasporede na dioničare i vjerovnike banaka, s ciljem očuvanja kontinuiteta ključnih funkcija banke i izbjegavanja većega štetnog učinka na financijsku stabilnost širenjem krize na cijeli financijski sustav. U postupku sanacije kreditnih institucija za koje je nadležno supervizorsko tijelo utvrdilo da propada ili da će vjerojatno propasti, najvažniju ulogu imaju sanacijska tijela, koja su ovlaštena primjenjivati sanacijske instrumente i izvršavati sanacijske ovlasti. U Republici Hrvatskoj to su Jedinstveni sanacijski odbor (od pristupanja Bankovnoj uniji), koji je središnje sanacijsko tijelo unutar Bankovne unije nadležno za kreditne institucije pod izravnim nadzorom Europske središnje banke u okviru jedinstvenoga nadzornog mehanizma, te na nacionalnoj razini Hrvatska narodna banka, koja je nadležna za ostale kreditne institucije. U skladu s odredbama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD) upravlja nacionalnim sanacijskim fondom i ovlaštena je prikupljati prethodne i naknadne doprinose za potrebe uplate u Jedinstveni sanacijski fond, a prema odredbama Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija HAOD je i nadzorno likvidacijsko tijelo, odnosno tijelo postupka prisilne likvidacije koje nadzire rad likvidatora.

U očuvanju povjerenja u financijski sustav, osobito kad nastupi krizna situacija, važnu ulogu ima Sustav osiguranja depozita, odnosno sustav koji štiti deponente od gubitka depozita u slučaju propasti kreditne institucije. Sustavom upravlja HAOD, a članice su Sustava sve kreditne institucije koje su dobile odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, te njihove podružnice u drugim državama članicama. Sustav se financira isključivo doprinosima kreditnih institucija članica. Deponenti se isplaćuju za osigurani slučaj kreditne institucije, koji nastupa kada HNB donese rješenje o nedostupnosti depozita ili kada nadležni sud donese rješenje o otvaranju postupka prisilne likvidacije. Sredstva iz Fonda za osiguranje depozita mogu se (pod određenim uvjetima i do određenog iznosa) koristiti i za financiranje sanacije ili primjene instrumenata u postupku prisilne likvidacije kreditne institucije. U kriznim situacijama važnu ulogu ima i Vijeće za financijsku stabilnost, koje osigurava suradnju i razmjenu informacija između nadležnih tijela za potrebe učinkovitog rješavanja krize i očuvanja financijske stabilnosti.