Najnoviji rezultati istraživanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj koje je krajem 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju blagi rast u odnosu na 2015. godinu. Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59%), a u 2015. iznosila je 11,7 bodova (56%). Osim u Hrvatskoj, istraživanje je provedeno u Bugarskoj, Crnoj Gori, Gruziji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj. Razina financijske pismenosti u Hrvatskoj iznad prosjeka je u usporedbi sa zemljama u kojima je provedeno istraživanje (12 bodova, odnosno 57%); s 12,3 boda Hrvatska se približila prosječnoj ocjeni financijske pismenosti zemalja G20 iz 2017. (12,7 bodova, odnosno 60%).

Financijska pismenost u Hrvatskoj i njezine komponente (izražene u bodovima i u postocima najveće moguće ocjene)

Izvor: OECD

Istraživanje je provedeno metodom osobnog intervjua s ispitanicima u dobi od 18 do 79 godina, na reprezentativnom uzorku od 1079 ispitanika te je pokazalo rezultate različitih društvenih slojeva, strukturiranih u dobne, rodne i obrazovne skupine.

Iako se u Hrvatskoj bilježi rast ukupne razine financijske pismenosti, mladi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina. Veću razinu pismenosti pokazali su ispitanici koji žive u gradovima, u odnosu na one koji žive u ruralnim područjima, a financijska pismenost pozitivno je korelirana s razinom informatičke pismenosti. Muškarci su pokazali nešto višu razinu financijskog znanja od žena.

Pri ispitivanju mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca. U odnosu na 2015. građani u Hrvatskoj poboljšali su svoje financijsko znanje – sa 60% na 65% i financijsko ponašanje – s 51% na 55%, dok se pogoršao njihov odnos prema trošenju novca – sa 60% na 56%.

U promatranom se razdoblju u Hrvatskoj povećao udio ispitanika s visokom razinom financijskog znanja – s 45% na 58%. Iako građani najbolje razumiju koncept kamata na zajam (88% ih je točno odgovorilo na to pitanje), sam izračun jednostavnog i složenog ukamaćivanja pokazao se znatno zahtjevnijim te je samo 24% ispitanika točno odgovorilo na oba pitanja.

Financijsko znanje građana u Hrvatskoj 2015. i 2019. (izraženo kao postotak ukupnog broja ispitanika)

Izvor: OECD

Financijsko ponašanje građana u Hrvatskoj poboljšalo se u usporedbi s 2015. pa tako građani pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem u obliku štednje, pravodobnog plaćanja obveza i promišljene kupnje, iako nisu skloni izradi i vođenju osobnog budžeta i dugoročnom financijskom planiranju.

Financijsko ponašanje građana u Hrvatskoj 2015. i 2019. (izraženo kao postotak ukupnog broja ispitanika)

Napomena: S obzirom da je pitanje o donošenju financijskih odluka na temelju nezavisnih i kvalitetnih informacija iz više izvora izmijenjeno u ispitivanju iz 2019. u odnosu na pitanje iz ispitivanja provedenog 2015. na način da je podijeljeno u dva pitanja, radi usporedivosti rezultata za 2019. je prikazan prosjek odgovora na ta dva pitanja.
Izvor: OECD

Odnos prema novcu pokazuje da i nadalje znatan dio građana potrošnji daje prednost pred dugoročnom štednjom.

Odnos prema novcu građana u Hrvatskoj 2015. i 2019. (izraženo kao postotak ukupnog broja ispitanika)

Izvor: OECD

Osim ocjene financijske pismenosti po komponentama, istraživanje je donijelo i ocjenu financijske uključenosti. Rezultati pokazuju da je 85% građana upoznato s barem pet financijskih proizvoda, dok gotovo 90% građana posjeduje tekući račun ili kreditnu, odnosno debitnu karticu. Istraživanje donosi i podatak o porastu zaduživanja u Hrvatskoj s obzirom na to da je u 2019. veći broj ispitanika imao neki oblik duga nego što je to bilo u 2015. godini. Broj ispitanika koji štedi bio je podjednak, a smanjio se udio onih koji posjeduju neki oblik osiguranja.

Iako gotovo polovina ispitanika smatra da njihova financijska situacija znatno – i to ponajprije negativno – utječe na njihov život, 60% građana Hrvatske svejedno vjeruje da nije prezaduženo. Tek je jedna trećina ispitanika zadovoljna sa svojom trenutačnom financijskom situacijom.

Istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (provedeno je uz aktivan doprinos svih sudionika operativne radne skupine za financijsku pismenost osnovane u Ministarstvu financija te poseban doprinos Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatske narodne banke (HNB). Porast razine financijske pismenosti koji je istraživanje potvrdilo rezultat je zajedničkih napora svih sudionika i truda uloženog u provođenje edukacije. Brojne aktivnosti s ciljem daljnjeg širenja financijske pismenosti nastavit će se i u budućnosti.

Istraživanje OECD-a dostupno je na ovom linku.