Guverner Boris Vujčić razgovarao je s novinarkom portala Financije.hr Lejlom Barić. Intervju je objavljen 5. svibnja 2024.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) ravnopravan je član Europske središnje banke (ESB) i aktivno učestvuje u procesu donošenja ključnih odluka o monetarnoj politici europodručja, govori nam guverner Boris Vujčić i dodaje kako ESB funkcionira po principu jedan član – jedan glas, utjecaj Hrvatske je jednako značajan kao i bilo koje druge članice EU i baziran je samo na snazi argumenata. Što Hrvatsku čeka nakon lipanjske odluke o kamatnim stopama ESB-a, otkrio je za Financije.hr guverner HNB-a.
Austrija je nedavno iznijela stav da Europska središnja banka (ESB) mora prestati subvencionirati komercijalne banke isplatom visokih kamata na položeni novac, jer ne postoje argumenti u monetarnoj politici koji bi opravdavali takve subvencije. Koji je stav HNB-a?
„Kamatne stope su temeljni alat središnjih banaka i nitko ne razmišlja o tome da ih prestane koristiti. Međutim, zaoštravanje monetarne politike u uvjetima iznimno velikih viškova likvidnosti rezultira znatnim financijskim troškom za središnje banke. Iako je cilj središnjih banaka niska i stabilna inflacija, a ne profit, smatram da središnje banke ipak moraju tražiti način da poželjni karakter monetarne politike postignu uz što niže financijske troškove. Stoga sam na Upravnom vijeću ESB-a, zajedno s guvernerom Holzmannom iz Austrijske središnje banke i nekolicinom kolega, inicirao raspravu o ukidanju kamata na obveznu pričuvu banaka i povećanju stope obvezne pričuve. Kolege iz Upravnog vijeća su se složile s prvim dijelom prijedloga – ukidanjem kamata na obveznu pričuvu banaka – koji je stupio na snagu u rujnu protekle godine. Međutim, prijedlog povećanja stope obvezne pričuve do sada nije uspio dobiti dostatnu potporu članova Upravnog vijeća jer su prevladavale bojazni da bi takav potez mogao imati nepredviđen i neželjen učinak na karakter monetarne politike. Ipak, već i samo ukidanje kamate na obveznu pričuvu na trenutnoj razini kamatnih stopa HNB-u štedi otprilike pedesetak milijuna eura godišnje na troškovima provođenja monetarne politike.“
Što očekuje EU i Hrvatsku nakon smanjenja kamatnih stopa od strane ESB-a (koje se očekuje u lipnju), koliko hrvatski glas „ima težinu“ u ovom procesu?
„Kao guverner države članice eurozone ravnopravno sjedim za stolom u Upravnom vijeću ESB-a koje donosi ključne odluke o monetarnoj politici europodručja. Pravo na sudjelovanje u vođenju monetarne politike daje nam utjecaj na definiranje financijskih uvjeta u europodručju, koji su i ranije snažno djelovali na naše gospodarstvo. Upravno vijeće je pomalo atipično zbog toga što utjecaj u njemu ne ovisi o veličini zemlje, budući da u tom tijelu za odlučivanje vrijedi pravilo jedan član – jedan glas. Stoga guverneri središnjih banaka malih država poput Hrvatske imaju jednaku glasačku snagu u Upravnom vijeću kao i guverneri središnjih banaka velikih država poput Njemačke i Francuske. Usudio bih se čak reći da moj utjecaj više ovisi o snazi argumenata koje podastirem kolegama nego o veličini zemlje.
Lipanjska odluka će ovisiti o ekonomskim pokazateljima koji će postati raspoloživi u narednih malo više od mjesec dana i novim projekcijama Eurosustava. No, ukoliko nas podaci ne iznenade ili nam stvarnost ne priredi nešto što bi izbacilo inflaciju s prognozirane putanje, naredna bi odluka doista mogla biti ona o smanjenju ključnih kamatnih stopa.
Ta bi se odluka mogla manje odraziti na kamatne stope na domaće kredite stanovništvu, a nešto više na kredite poduzećima. Naime, novi stambeni krediti se uglavnom odobravaju uz fiksne kamatne stope koje bliže prate dugoročne tržišne stope poput prinosa na državne obveznice i ne reagiraju snažno i trenutno na promjenu kratkoročnih kamatnih stopa. S druge strane, krediti poduzećima su u većoj mjeri odobreni uz promjenjive kamatne stope koje brže reagiraju na tržišna kretanja. Slično je i s postojećim kreditima. Kamatne stope na stambene krediti uglavnom su vezane uz NRS, koji još uvijek raste s povećanjem udjela oročenih u ukupnim depozitima, ili je, u slučaju kamatnih stopa vezanih uz Euribor, njihova visina uvelike određena zakonskim ograničenjima. Stoga bi kamatne stope na postojeće stambene kredite mogle nešto i porasti, neovisno o eventualnom smanjenju ključnih kamatnih stopa ESB-a, ali taj bi porast za sada trebao biti vrlo blag.“
Kako komentirate mjere koje je Vlada RH donijela kako bi se umanjio rast cijena energenata i troškova života?
„Mjere su bile opravdane uvjetima iznimno snažnog skoka cijena energenata. Međutim, smanjenje cijena energenata s nedavnih vrhunaca ujedno umanjuje potencijalne nepovoljne učinke njihovog povlačenja. Mjere pomoći s ciljem zaštite građana i gospodarstva bile su opravdane u izvanrednim situacijama snažnog rasta cijena energenata i rasta inflacije i praktički su sve države usvajale pakete različitih mjera. Za takve je pakete načelno dobro da su ciljane na one segmente populacije kojima je pomoć najpotrebnija, privremene u smislu da olakšavaju prilagodbu na novu situaciju umjesto cementiranja postojeće strukture i da čuvaju poticaje za tržišno ponašanje, odnosno uštedu skupih energenata. Takvu kombinaciju različitih kriterija nije jednostavno zadovoljiti pa se općenito niti jedna članica EU ne može izdvojiti kao primjer idealnog dizajna mjera. U svakom slučaju, recentno smanjenje cijena energenata na svjetskim tržištima umanjilo je potencijalne nepovoljne učinke povlačenja preostalih mjere.“