Snažan sezonski porast ukupnih domaćih^[1] depozita u kolovozu blago je ubrzao godišnju stopu njihova rasta nakon gotovo neprekidnog usporavanja od početka godine. Nastavio se snažan rast ukupnoga kreditiranja, ponajprije u segmentu stambenoga kreditiranja stanovništva te u manjoj mjeri i potrošačkog, dok je rast kredita poduzećima i nadalje bio prigušen.

Ukupni su domaći depoziti nakon srpanjskog rasta snažno porasli i u kolovozu (za 1,3 mlrd. EUR ili 2,4%, na osnovi transakcija) kao odraz dobrih financijskih rezultata ostvarenih tijekom turističke sezone. Poduzeća su povećala depozite kod poslovnih banaka za 0,7 mlrd. EUR (0,4 mlrd. EUR oročeni i 0,3 mlrd. EUR prekonoćni depoziti), pri čemu se više od polovine tog rasta odnosilo na poduzeća koja se bave djelatnostima pružanja smještaja, posebice hotelskog i sličnog smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Kućanstva su također ostvarila rast depozita od 0,6 mlrd. EUR (0,1 mlrd. EUR oročeni i 0,5 mlrd. EUR prekonoćni depoziti), dok su depoziti ostalih financijskih institucija samo blago porasli s obzirom na to da je rast oročenih depozita (0,2 mlrd. EUR) gotovo poništen padom prekonoćnih depozita. Na godišnjoj se razini rast ukupnih domaćih depozita ubrzao s 5,2% u srpnju na 5,4% u kolovozu (na osnovi transakcija), pri čemu je zabilježeno ubrzavanje rasta depozita stanovništva sa 7,2% na 7,5% i blago ubrzavanje rasta depozita nefinancijskih poduzeća s 5,4% na 5,5% (Slika 1.).

Ukupni su krediti tijekom kolovoza porasli za 224 mil. EUR ili 0,6% u odnosu na srpanj, čime je nastavljena dinamika relativno snažnog rasta kreditiranja kao i tijekom proteklih mjeseci. Rast ukupnih kredita uglavnom odražava rast kredita stanovništvu (194 mil. EUR), od čega se 124 mil. EUR odnosi na stambene kredite odražavajući i nadalje učinak državnih subvencija za stambene kredite, a 55 mil. EUR na gotovinske nenamjenske kredite. Rast kreditiranja poduzeća, iako malo izraženiji nego tijekom srpnja, i nadalje ostaje prigušen (46 mil. EUR). U strukturi kredita poduzećima rasli su udjeli u sindiciranim kreditima i u manjoj mjeri krediti za investicije^[2], a smanjenje su zabilježili krediti za obrtna sredstva. Promatrano na godišnjoj razini, rast se ukupnih kredita ubrzao s 8,2% u srpnju na 8,6% u kolovozu (Slika 2.), čemu je pridonijelo izraženije ubrzavanje rasta kredita stanovništvu (sa 6,9% na 7,6%). Pritom se rast stambenih kredita ubrzao s 9,5% na 10,1%, a gotovinskih nenamjenskih kredita sa 6,8% na 7,4%. Rast kredita poduzećima blago se usporio na godišnjoj razini (s 10,8% na 10,7%) zbog učinka baznog razdoblja, odnosno malo snažnijega rasta kredita ovom sektoru u kolovozu prethodne godine.

U uvjetima snažnog rasta depozita te istodobno znatno slabijeg rasta kreditne aktivnosti u kolovozu je zabilježen rast inozemne aktive kreditnih institucija od 1,2 mlrd. EUR. Najveći dio tih potraživanja od nerezidenata odnosi se na sredstva koja su domaće kreditne institucije plasirale maticama u okviru obratnih repo kredita.

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s kolovozom 2023. mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Domaći sektori u Komentaru isključuju opću državu. ↑

2. Kredit za investicije jest kredit odobren za srednjoročno i dugoročno financiranje investicijskog projekta ili programa radi stvaranja, modernizacije i proširivanja proizvodnih postrojenja, investiranja u poslovne prostore, skladišne prostore, građevinska zemljišta, vozni park i plovila koja se rabe u proizvodnji ili obavljanju djelatnosti te investiranja u ostala osnovna sredstva. Obuhvaća sve kredite za investicije koji se ne mogu svrstati u kredite za građevinarstvo, kredite za poljoprivredu ili kredite za turizam. ↑