Rast ukupnih depozita domaćih sektora^[1] ubrzao se u lipnju zbog većih priljeva iz inozemstva na početku turističke sezone. U strukturi ukupnih depozita porasli su prekonoćni depoziti svih domaćih sektora, dok su oročeni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni s obzirom na to da je porast oročenih depozita poduzeća bio podjednak padu oročenih depozita ostalih financijskih institucija i stanovništva. Kreditna aktivnost nastavila je rasti u lipnju sličnom dinamikom kao prethodnih mjeseci, pri čemu su krediti nefinancijskim poduzećima stagnirali, a rastu kredita stanovništvu ponajviše su pridonijeli stambeni krediti u okviru državnog programa subvencioniranja, a u manjoj mjeri i gotovinski nenamjenski krediti, uz nepromijenjene kredite poduzećima i ostalim financijskim institucijama.

Rast ukupnih depozita domaćih sektora u lipnju se ubrzao u odnosu na prethodne mjesece i iznosio je 0,6 mlrd. EUR (1,2%, na osnovi transakcija), a tome su pridonijeli veći priljevi iz inozemstva, odnosno početak turističke sezone. U strukturi ukupnih depozita porasli su prekonoćni depoziti, dok su oročeni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni. Promatrano sektorski, snažan rast prekonoćnih depozita zabilježen je kod nefinancijskih poduzeća (0,4 mlrd. EUR) i stanovništva (0,3 mlrd. EUR), dok su se prekonoćni depoziti ostalih financijskih institucija smanjili (0,1 mlrd. EUR). Nefinancijska poduzeća povećala su i oročene depozite (0,3 mlrd. EUR), što je gotovo u potpunosti poništeno padom oročenih depozita ostalih financijskih institucija i stanovništva, koji su se smanjili za 0,2 mlrd. EUR odnosno 0,1 mlrd. EUR. Zbog baznog učinka koji odražava snažniji rast u lipnju prošle godine, rast se ukupnih depozita domaćih sektora na godišnjoj razini usporio sa 7,7% u svibnju na 5,8% u lipnju (na osnovi transakcija). Pritom se nastavilo snažno produbljivanje pada depozita ostalih financijskih institucija te usporavanje rasta depozita poduzeća, a usporio se i rast depozita stanovništva (Slika 1.).

Na strani imovine lipanjsko ubrzanje rasta ukupnih depozita odrazilo se ponajprije na povećanje depozita banaka kod HNB-a, dok su krediti domaćim sektorima i u lipnju nastavili rasti na mjesečnoj razini (za 0,2 mlrd. EUR ili 0,6%, na osnovi transakcija), u cijelosti u segmentu kreditiranja stanovništva. Pritom su stambeni krediti porasli za samo 0,1 mlrd. EUR unatoč novom krugu državnih subvencija stambenih kredita, dok su gotovinski nenamjenski krediti porasli upola manje. Manji iznos odobrenih stambenih kredita u usporedbi s lipnjem prošle godine vjerojatno je povezan s aktualnim štrajkom službenika u pravosuđu. U strukturi kredita poduzećima porast kredita za obrtna sredstva nadomjestilo je smanjenje kredita za investicije, prekoračenja po transakcijskim računima i sindiciranih kredita, pa su ukupni krediti poduzećima ostali gotovo nepromijenjeni, kao i krediti ostalim financijskim institucijama. Promatrano na godišnjoj razini, rast kredita stanovništvu blago se ubrzao (sa 6,5% u svibnju na 6,6% u lipnju, na osnovi transakcija) kao odraz ubrzavanja rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 5,7% na 6,3%), dok se godišnji rast stambenih kredita usporio (s 9,5% na 9,2%). U istom se razdoblju rast kredita nefinancijskim poduzećima usporio s 13,9% na 13,5%, dok je pad kredita ostalim nebankovnim financijskim institucijama ublažen (s −3,6% na −1,0%). Posljedično, godišnji se rast ukupnih kredita domaćim sektorima blago usporio s 9,3% u svibnju na 9,2% u lipnju (Slika 2.).

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s lipnjem 2023. mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Domaći sektori u Komentaru isključuju opću državu. ↑