Tijekom veljače 2023. godine zabilježeno je smanjenje ukupnih depozita domaćih sektora^[1], u najvećoj mjeri sektora stanovništva koje je prvi put upisalo znatan iznos državnih obveznica na primarnom tržištu. U istom su razdoblju krediti domaćim sektorima^[2] porasli, što je uglavnom odraz nastavka kreditiranja nefinancijskih poduzeća. Porasli su i krediti stanovništvu, ponajprije zbog rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, a snažniji rast stambenih kredita očekuje se tijekom idućih mjeseci zbog novoga kruga subvencioniranja stambenih kredita.

Ukupni depoziti domaćih sektora tijekom veljače 2023. smanjili su se za dodatnih 0,9 mlrd. EUR ili 1,7% (na osnovi transakcija) u odnosu na prethodni mjesec. Smanjenje ukupnih depozita ogleda se u smanjenju prekonoćnih depozita^[3], a u manjoj mjeri i u smanjenju oročenih depozita. Gledano po sektorima, najveći je pad ostvaren kod stanovništva te odražava upis državnih obveznica koji je do kraja veljače iznosio oko 1 mlrd. EUR.^[4] Depoziti nefinancijskih poduzeća također su se smanjili, ali znatno manje, pri čemu se nastavilo prelijevanje prekonoćnih na oročene depozite zbog rasta kamatnih stopa na oročene depozite. Promatra li se na godišnjoj razini, rast ukupnih depozita domaćih sektora usporio se s 11,9% u siječnju na 9,9% u veljači (na osnovi transakcija), što je vezano uz usporavanje rasta depozita stanovništva (s 12,3% na 9,1%), dok se rast depozita nefinancijskih poduzeća vrlo blago ubrzao (s 15,8% na 15,9%, Slika 1). Nakon uvođenja eura ne može se precizno izračunati gotov novac u optjecaju u Hrvatskoj, tj. precizna kvantifikacija gotovog novca u optjecaju postoji samo za europodručje u cjelini, a taj se agregat razdjeljuje na bilance pojedinih nacionalnih središnjih banaka u skladu s kapitalnim ključem Europske središnje banke. Neovisno o tome, smanjenje neto isporučenog iznosa gotovog novca iz trezora HNB-a (kuna i eura) djelovalo je u smislu rasta depozita i smanjenja gotovog novca u optjecaju.

Krediti domaćim sektorima porasli su tijekom veljače 2023. za 195 mil. EUR ili 0,6% (na osnovi transakcija), pretežno na osnovi rasta kreditiranja nefinancijskih poduzeća (124 mil. EUR ili 0,9%), pri čemu se ističu djelatnosti prerađivačke industrije, građevinarstva i pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Blago su porasli i krediti stanovništvu, dok su se krediti ostalim financijskim institucijama smanjili. Rast kredita stanovništvu prouzročili su gotovinski nenamjenski krediti, dok se snažniji rast stambenih kredita očekuje tijekom idućih mjeseci, slijedom početka provedbe novoga kruga subvencioniranja stambenih kredita polovinom ožujka. Unatoč mjesečnom rastu kredita poduzećima, zbog učinka baznog razdoblja, odnosno snažnijeg rasta kredita poduzećima u veljači prošle godine, godišnji rast kredita nefinancijskim poduzećima usporio se s 21,7% u siječnju na 20,1% u veljači. Kod stanovništva se godišnji porast tek neznatno ubrzao (s 5,7% na 5,8%, Slika 2.), odražavajući ubrzanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 2,9% na 3,5%), dok se rast stambenih kredita usporio (s 10,0% na 9,8%).

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s veljačom 2023. mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Isključujući opću državu. ↑

2. Isključujući opću državu. ↑

3. Prekonoćni depoziti jesu depoziti koje klijenti preko noći deponiraju u banci. Sredstva na tekućem računu ili žiroračunu (transakcijski računi) najzastupljenije su kategorije takvih depozita. ↑

4. Uplaćena novčana sredstva bila su krajem mjeseca uglavnom na privremenim računima kod banaka pokrovitelja izdanja, odnosno još nisu bila uplaćena Ministarstvu financija. ↑