U prvom polugodištu 2021. godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2020. za 15,5 mlrd. kuna (3,4%) i iznosila je 478,0 mlrd. kuna. Najveći porast u imovini odnosio se na depozite kod Hrvatske narodne banke i na dane kredite i predujmove.
Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 3,2% (bruto iznos) i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 3,5% rezultiralo je daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 5,4% na kraju 2020. na 5,1% na kraju prvog polugodišta 2021. Na smanjenje ukupnih NPL-ova utjecalo je njihovo smanjenje kod nefinancijskih društava, zbog čega se udio NPL-ova u kreditima tom sektoru smanjio s 12,5% na 11,6%. NPL-ovi su se nastavili povećavati u portfelju kredita kućanstvima, no zahvaljujući rastu kredita i predujmova tom sektoru udio NPL-ova zadržao se na 7,1%.
Poslovanje kreditnih institucija na kraju prvog polugodišta 2021. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 2,6 mlrd. kuna, što je za 51,3% veći iznos dobiti u odnosu na isto razdoblje u 2020. Pokazatelji profitabilnosti stoga su porasli u odnosu na njihovu vrijednost na kraju lanjskoga usporedivog razdoblja. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 0,8% na 1,1%, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 5,6% na 8,1%.
Učinci zadržavanja dobiti i ciljanih regulatornih prilagodbi vezanih uz pandemiju u prošloj godini i nadalje su vidljivi u vrlo visokim vrijednostima ključnih pokazatelja kapitaliziranosti bankovnog sustava. Na kraju prvog polugodišta 2021. stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,4%, a sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od 8%.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) i nadalje je na visokoj razini (186,0%), pri čemu su sve kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve.