Ukupna likvidna sredstva (M4) porasla su u kolovozu odražavajući rast neto inozemne aktive kreditnih institucija potaknut sezonskim priljevom deviza od turizma. Taj je priljev ujedno potaknuo snažan porast ukupnih deviznih depozita, odnosno kvazinovca, dok se novčana masa (M1) smanjila, pri čemu je ostvaren i najveći mjesečni pad gotovog novca izvan kreditnih institucija od uvođenja kune.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) blago su porasli u kolovozu, odražavajući podjednako povećanje kreditiranja stanovništva i poduzeća, uz nastavak snažnog ubrzanja rasta kredita poduzećima na godišnjoj razini zbog slabije kreditne aktivnosti u lanjskom kolovozu.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) porasla su tijekom kolovoza za 6,5 mlrd. kuna (ili 1,5%, na osnovi transakcija) i na kraju su mjeseca iznosila 440,7 mlrd. kuna (Tablica 1.). Rast M4 odraz je povećanja neto inozemne aktive (NIA) kreditnih institucija (10,6 mlrd. kuna) potaknutog sezonskim rastom priljeva deviza od turizma. Istodobno je zabilježeno smanjenje neto domaće aktive (NDA) koje se u znatnoj mjeri odnosi na pad neto potraživanja od središnje države (zbog snažnog rasta depozita države kod HNB-a). Novčana masa (M1^[2]) smanjila se u kolovozu (2,1 mlrd. kuna ili 1,0%), pri čemu je gotov novac izvan kreditnih institucija ostvario najveći mjesečni pad još od uvođenja kune kao nacionalne valute. Postupno smanjivanje gotovog novca koje se bilježi tijekom proteklih mjeseci može se povezati s približavanjem uvođenja eura početkom iduće godine. Istodobno, kao rezultat rekordnog rasta ukupnih deviznih depozita (8,8 mlrd. kuna ili 4,4%), kvazinovac bilježi iznimno snažan porast od 8,7 mlrd. kuna ili 3,8% (sve na osnovi transakcija) (Tablica 3.). U strukturi deviznih depozita, snažan rast zabilježen je poglavito kod poduzeća (10,8% u odnosu na rast od 2,5% kod stanovništva), a takvu dinamiku moguće je objasniti nastavkom dobrih ostvarenja glavnog dijela turističke sezone i povećanim likvidnosnim potrebama poduzeća iz energetskog sektora. Promatrano na godišnjoj razini, rast M4 i M1 usporio se na 9,7% odnosno 9,5% (Slika 1.), a kvazinovac se ubrzao na 10,1% potaknut snažnim rastom deviznih depozita od 14,6% (sve na osnovi transakcija).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) tijekom kolovoza zabilježili su rast od 0,7 mlrd. kuna (ili 0,3%, na osnovi transakcija) te su na godišnjoj razini ubrzali svoj rast s 8,9% u srpnju na 9,5% u kolovozu (Slika 2.). Mjesečni rast plasmana u potpunosti se odnosi na kredite koji su prevladavajuća stavka plasmana (Tablica 2.), a u gotovo podjednakoj mjeri ostvaren je rast kredita nefinancijskim poduzećima i stanovništvu (0,5 mlrd. kuna). Unatoč sporijem mjesečnom rastu kredita poduzećima, zbog učinka baznog razdoblja, odnosno pada kredita poduzećima u kolovozu prošle godine, dodatno je osnaženo ubrzanje njihova godišnjeg rasta (na 17,2% u kolovozu, s 15,7% u srpnju). Pritom je potražnja za kreditima i dalje osjetno povećana zbog poskupljenja uvoznih energenata i sirovina te posljedičnog povećanja troška njihove nabave, kao i nastojanja poduzeća da se zaduže prije nego što se pooštre uvjeti financiranja. Što se tiče stanovništva, nakon tri mjeseca naglašenog rasta kredita tom sektoru, u kolovozu je ostvaren tek blagi porast koji se uglavnom odnosi na stambeno kreditiranje (0,5 mlrd. kuna). Takvo kretanje kredita stanovništvu oslikava utjecaj provedbe posljednjega kruga programa državnog subvencioniranja stambenih kredita. Pritom su neznatno porasli i gotovinski nenamjenski krediti (0,1 mlrd. kuna). Na godišnjoj su razini stambeni i gotovinski nenamjenski krediti neznatno ubrzali svoj rast (na 9,4% odnosno 3,8%), čime se i godišnja stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu tek blago povećala s 5,5% na 5,6%.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s kolovozom 2022. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑