Ukupna likvidna sredstva (M4) i novčana masa (M1) u lipnju su snažno porasli. Nakon gotovo kontinuiranog usporavanja od listopada prethodne godine, godišnje stope njihova rasta počele su se ubrzavati.

Rast ukupnih likvidnih sredstava odraz je relativno snažnog porasta ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države). Taj je rast generirao ponajprije porast plasmana stanovništvu pod utjecajem programa subvencioniranja stambenih kredita te, u manjoj mjeri, rast plasmana poduzećima.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) izrazito su snažno porasla u lipnju (za 12,6 mlrd. kuna ili 3,1%, na osnovi transakcija) (Tablica 1.). Novčana masa (M1^[2]) također je u lipnju znatno porasla (za 5,9 mlrd. kuna ili 3,1%). Pritom se ponajviše izdvojio rast depozitnog novca nefinancijskih poduzeća i stanovništva. Povećanje je zabilježeno i kod kvazinovca, i to za 6,7 mlrd. kuna (3,1%, na osnovi transakcija) s obzirom na to da su osim kunskih depozita na transakcijskim računima snažno porasli i devizni depoziti poduzeća te u manjoj mjeri stanovništva (Tablica 3.). Na aktivnoj strani bilance relativno snažno porasli su ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države). No, priljev sredstava EU-a povučenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost na devizni račun države kod HNB-a smanjio je neto potraživanja monetarnih institucija od središnje države, a onda i ukupnu neto domaću aktivu (NDA) monetarnih institucija. Taj je priljev deviznih sredstava ujedno snažno povećao neto inozemnu aktivu (NIA) HNB-a, a porasla je i NIA kreditnih institucija, pa je uz snažan rast ukupnih likvidnih sredstava vidljiva i promjena strukture u korist NIA-e. Promatraju li se monetarni agregati, vidljivo je ubrzavanje njihova rasta na godišnjoj razini, nakon što su se od listopada prošle godine gotovo kontinuirano usporavali. Godišnji se rast M4 tako ubrzao s 8,0% u svibnju na 9,9% u lipnju (na osnovi transakcija), što je drugi mjesec zaredom u kojemu se rast ubrzava, premda je i nadalje znatno niži u odnosu na prethodne godine. Rast M1 također se ubrzao, s 11,6% na 13,0%, te je i nadalje povišen (Slika 1.).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u lipnju za 1,8 mlrd. kuna ili 0,7% (na osnovi transakcija), pri čemu se godišnja stopa njihova rasta nastavila povećavati, i to sa 7,4% u svibnju na 7,9% u lipnju (Slika 2.). Rast plasmana na mjesečnoj razini u potpunosti je rezultat rasta kredita kao dominantne stavke plasmana. Pritom su najviše porasli krediti stanovništvu (1,5 mlrd. kuna), no godišnji rast kredita tom sektoru samo se neznatno ubrzao s 5,5% u svibnju na 5,6% u lipnju zbog učinka baznog razdoblja, odnosno snažnog, ali ipak nešto manje izraženog rasta kredita stanovništvu u lipnju prethodne godine. Promatrano po instrumentima, stambeni krediti u lipnju porasli su za 1,2 mlrd. kuna (Tablica 2.), što je povezano s novim kreditima odobrenima u okviru državnog programa subvencioniranja, pa se godišnja stopa rasta stambenih kredita ubrzala s 9,3% na 9,5%. Gotovinski nenamjenski krediti blago su porasli (0,2 mlrd. kuna) te se njihova godišnja stopa rasta zadržala na razini iz svibnja (3,6%). Krediti poduzećima, nakon snažnog rasta u razdoblju od veljače do svibnja, u lipnju su samo blago porasli (0,4 mlrd. kuna), pri čemu se njihov rast na godišnjoj razini ubrzao s 11,6% na 12,3% zbog učinka baznog razdoblja, odnosno smanjenja u lipnju prošle godine.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s lipnjem 2022. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑