Komentari statističkih objava, kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva, prestali su se objavljivati u kolovozu 2023. Umjesto njih objavljuju se Statistička priopćenja.
Komentar monetarnih kretanja za ožujak 2022.
Ukupna likvidna sredstva (M4) smanjila su se u ožujku odražavajući pad neto inozemne aktive monetarnog sustava. Novčana masa (M1) također se smanjila, ali i kvazinovac, ponajviše kao odraz pada deviznih depozita. Na godišnjoj razini nastavilo se usporavanje rasta monetarnih agregata M4 i M1.
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) bilježe značajan rast u ožujku ponajprije zbog rasta plasmana nefinancijskim poduzećima i, manje izraženo, rasta plasmana stanovništvu. Kao posljedica toga, plasmani poduzećima znatno su ubrzali rast na godišnjoj razini.
Ukupna likvidna sredstva (M4[1]) smanjila su se u ožujku za 2,7 mlrd. kuna ili 0,7% (na osnovi transakcija, Tablica 1.) kao rezultat snažnog pada neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava, a istodobno je neto domaća aktiva (NDA) porasla. Rast NDA-a odraz je rasta plasmana domaćim sektorima i rasta neto potraživanja od središnje države koji je u prvom redu zabilježen zbog smanjenja depozita države kod HNB-a. Novčana masa (M1[2]) smanjila se na mjesečnoj razini za 0,6 mlrd. kuna (0,3%) ponajprije zbog smanjenja depozitnog novca nefinancijskih poduzeća. Kvazinovac u ožujku bilježi izraženiji mjesečni pad (2,1 mlrd. kuna ili 1,0%), čemu je ponajviše pridonijelo smanjenje deviznih depozita stanovništva, a u manjoj mjeri i deviznih depozita ostalih domaćih sektora (Tablica 3.). Na monetarna kretanja u ožujku utjecala je vojna agresija Rusije na Ukrajinu, koja je u prvoj polovini mjeseca rezultirala padom NIA-e monetarnog sustava povezanim s povlačenjem depozita stanovništva. Slijedom navedenog nastavilo se usporavanje godišnjeg rasta M4, s 9,6% na 8,2%, i M1, s 14,9% na 13,6% (Slika 1.).
| Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
 |
 |
| Izvor: HNB |
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) zabilježili su u ožujku snažan rast od 4,0 mlrd. kuna (1,6%, na osnovi transakcija), pri čemu se njihova godišnja stopa rasta ubrzala s 4,0% na 5,0% (Slika 2.). Rast plasmana rezultat je rasta kredita kao glavne sastavnice plasmana, pa su tako tijekom ožujka najviše porasli krediti poduzećima (3,7 mlrd. kuna), nešto manje krediti stanovništvu (0,9 mlrd. kuna), a krediti ostalim domaćim sektorima pali su (0,4 mlrd. kuna) (Tablica 2.). U strukturi kredita stanovništvu nastavio se rast stambenih (0,3 mlrd. kuna) i gotovinskih nenamjenskih kredita (0,3 mlrd. kuna). Pritom su godišnje stope rasta stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita ostale na razinama prethodnog mjeseca (8,0% odnosno 3,4%), pa su se krediti stanovništvu tek blago ubrzali s 4,4% u veljači na 4,5% u ožujku. S druge strane, krediti poduzećima znatno su ubrzali rast na godišnjoj razini (s 2,4% na 6,7%).
Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima
1 Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
2 Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB
Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima
1 Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB
Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima
1 Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB
Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s ožujkom 2022. mogu se pronaći na:
Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije