Rast ukupnih likvidnih sredstava (M4) zadržao se tijekom 2022. na umjerenoj razini. Rast novčane mase (M1) usporio se odražavajući snažan pad gotovog novca izvan kreditnih institucija ususret ulasku Hrvatske u europodručje. Istodobno su novčana sredstva na transakcijskim računima znatno porasla, a ubrzanju rasta kvazinovca poglavito su pridonijeli devizni depoziti.

Rast ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u 2022. više se nego udvostručio u odnosu na kraj 2021., što je ponajprije rezultat izrazito snažnog ubrzavanja rasta kredita nefinancijskim poduzećima.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) porasla su u prosincu za 5,1 mlrd. kuna (1,2%, na osnovi transakcija) odražavajući rast neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava (7,9 mlrd. kuna), dok je neto domaća aktiva (NDA) zabilježila pad od 2,8 mlrd. kuna (Tablica 1.). U strukturi NIA-e izrazito se snažnim rastom istaknula NIA HNB-a (24,0 mlrd. kuna), ponajprije zbog snažnog rasta depozita domaćih banaka u sustavu TARGET2 (13,0 mlrd. kuna) te u manjoj mjeri i otkupa deviza od države. Naime, tijekom prosinca HNB je u dva navrata otkupio po 500 mil. EUR od Ministarstva financija, što je povećalo depozite središnje države kod HNB-a i time smanjilo NDA.

U godini kao cjelini rast ukupnih likvidnih sredstava zadržao se na umjerenoj razini (8,0% u prosincu 2022., na osnovi transakcija, Slika 1.), a rast novčane mase (M1^[2]) gotovo se prepolovio u odnosu na prethodnu godinu (s 18,0% u 2021. na 9,4% u 2022., na osnovi transakcija). Unutar M1 snažno je pao gotov novac izvan kreditnih institucija ususret ulasku Hrvatske u europodručje (za 21,5 mlrd. kuna ili 59,4% u odnosu na kraj 2021.). Sličan intenzitet smanjenja iznosa gotovine u optjecaju u godini uoči uvođenja eura zabilježen je i u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura. Rast kvazinovca ubrzao se s 4,4% krajem 2021. na 6,8% krajem 2022. (na osnovi transakcija, Tablica 3.), pri čemu se primjetno intenzivirao doprinos deviznih depozita rastu ukupnih depozita, što se može objasniti oporavkom turizma i procesom pristupanja europodručju. Dio rasta depozita u bankama rezultat je prelijevanja gotovog novca u optjecaju u banke u kontekstu pristupanja europodručju kako bi se kunska sredstva automatizmom konvertirala u eure.

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u prosincu za 0,9 mlrd. kuna ili 0,3% (na osnovi transakcija) i na kraju 2022. godine iznosili su 269,0 mlrd. kuna. Cjelokupan mjesečni rast ukupnih plasmana ostvaren je zahvaljujući rastu kredita koji čine njihov najveći dio. Promatrano po sektorima, najviše su porasli krediti nefinancijskim poduzećima (0,6 mlrd. kuna), a u nešto manjoj mjeri slijede ih krediti lokalnoj državi (0,2 mlrd. kuna) i krediti stanovništvu (0,1 mlrd. kuna). U strukturi kredita stanovništvu, u prosincu je ostvaren snažan rast stambenih kredita (0,8 mlrd. kuna) koji je uglavnom bio uzrokovan većom potražnjom stanovništva za stambenim kreditima u uvjetima očekivanog postroživanja uvjeta kreditiranja. U suprotnom je smjeru djelovalo smanjenje prekoračenja po transakcijskim računima koje je bilo jače od uobičajenog u prosincu (0,6 mlrd. kuna), dok su gotovinski nenamjenski krediti ostali gotovo nepromijenjeni.

Rast ukupnih plasmana dosegnuo je tijekom 2022. najviše razine u posljednjih desetak godina, a na kraju prosinca 2022. iznosio je 9,7% na godišnjoj razini (na osnovi transakcija, Slika 2.). Pritom su najveći doprinos rastu plasmana dali krediti nefinancijskim poduzećima koji su u pojedinim mjesecima bilježili godišnje stope rasta veće od 20,0%, a tome su najviše pridonijeli krediti poduzećima iz energetskog sektora. Krediti stanovništvu također su ubrzali rast na godišnjoj razini (s 4,5% u prosincu 2021. na 5,8% u prosincu 2022.) kao rezultat ubrzavanja rasta stambenih kredita (s 9,2% na 10,2%) i gotovinskih nenamjenskih kredita (s 2,4% na 3,5%).

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s prosincem 2022. mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑