Ukupna likvidna sredstva (M4) povećala su se tijekom studenoga uglavnom zbog smanjenja depozita države kod HNB-a. Promatrano na godišnjoj razini, monetarni agregati M4 i M1 bilježe usporavanje rasta zbog učinka baznog razdoblja, odnosno njihova snažnijeg rasta u studenome prošle godine. Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) također su porasli u studenome odražavajući rast kreditiranja i poduzeća i stanovništva.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) povećala su se tijekom studenoga za 1,2 mlrd. kuna ili 0,3% (na osnovi transakcija) te su na kraju mjeseca iznosila 401,5 mlrd. kuna (Tablica 1.). Mjesečnom povećanju M4 pridonio je porast neto domaće aktive (NDA), dok se neto inozemna aktiva (NIA) monetarnog sustava smanjila malo blažim intenzitetom. Unatoč tome, godišnji rast NDA je i dalje prigušen uz stopu od 2,5%, nakon što je na kraju prethodne godine porast iznosio 11,5% (na osnovi stanja). Usporavanje rasta NDA uglavnom se može povezati s manjim prirastom neto potraživanja od središnje države, s tim da su redovna dospijeća čak i nešto smanjila stanje lani otkupljenih državnih vrijednosnih papira. S druge strane, rast NIA-e se snažno ubrzao u ovoj godini kao posljedica većeg viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, što je rezultiralo većim godišnjim stopama rasta M4. Novčana masa (M1) u studenome povećala za 0,8 mlrd. kuna ili 0,4%. Promatrano na godišnjoj razini, rast M4 usporio se s 11,2% u listopadu na 10,7% u studenome, a novčana masa s 20,6% na 18,8% zbog učinka baznog razdoblja, odnosno snažnijeg rasta M4 i M1 u studenome prošle godine (na osnovi transakcija) (Slika 1.).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u studenome za 0,7 mlrd. kuna ili 0,3% (na osnovi transakcija), dok se njihov godišnji rast zadržao na razini od 4,5% iz prethodnog mjeseca (Slika 2.). U ukupnim plasmanima, koji su u studenome iznosili 243,4 mlrd. kuna, najveći se dio odnosi na kredite (237,6 mlrd. kuna). Gledano po sektorima, porasli su krediti poduzećima (0,4 mlrd. kuna ili 0,5%) kao i krediti stanovništvu (0,2 mlrd. kuna ili 0,2%), a blagi rast primjetan je i kod ostalih financijskih institucija (0,1 mlrd. kuna ili 0,5%). Najveći dio mjesečnog rasta kredita odobrenih stanovništvu odnosi se na stambene kredite (0,3 mlrd. kuna ili 0,4%), dok su gotovinski nenamjenski krediti ostali gotovo nepromijenjeni (Tablica 2.). Promatrano na godišnjoj razini, zabilježeno je usporavanje ukupnih kredita stanovništvu s 4,9% u listopadu na 4,8% u studenome, kao odraz usporavanja rasta stambenih kredita (s 11,3% na 10,5%) zbog izraženog rasta subvencioniranih kredita ostvarenog u istom razdoblju prethodne godine. Usporavanje kreditiranja stanovništva na godišnjoj razini djelomice je ublažila stagnacija gotovinskih nenamjenskih kredita koji su se smanjili u istom mjesecu prošle godine, što je povećalo godišnju stopu njihova rasta (s 1,6% na 2,0%). S druge strane, krediti poduzećima nakon stagnacije u prethodnom su dijelu godine nastavili bilježiti ubrzavanje rasta na godišnjoj razini (s 1,8% na 2,2%).

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa studenim 2021. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑