Ukupna likvidna sredstva (M4) i novčana masa (M1) povećali su se u svibnju 2022. godine. Pritom je na godišnjoj razini ostvareno blago ubrzavanje rasta M4 i daljnje usporavanje rasta M1.

Ukupni plasmani monetarnih institucija nefinancijskim poduzećima nastavili su snažan rast započet u veljači, a rast plasmana sektoru stanovništva povećao se uglavnom pod utjecajem novoga kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) povećala su se u svibnju za 5,9 mlrd. kuna (1,5%, na osnovi transakcija) i na kraju mjeseca iznosila su 407,7 mlrd. kuna (Tablica 1.). Snažan rast M4 u svibnju ostvaren je u uvjetima snažnog porasta neto domaće aktive monetarnog sustava (za 17,9 mlrd. kuna), a neto inozemna aktiva smanjila se za nešto manje od toga, oboje uglavnom kao rezultat odljeva sredstava s deviznog depozita države kod središnje banke koji je zabilježen zbog dospijeća euroobveznice. Rast neto domaće aktive bio je, uz spomenuto smanjenje depozita države, odraz i snažnijega kreditiranja domaćih sektora, posebice poduzeća, kod kojih je već neko vrijeme prisutna pojačana potražnja za kreditima. Novčana masa (M1^[2]) povećala se u svibnju za 3,0 mlrd kuna (1,6%) uglavnom zbog povećanja depozitnog novca. Povećao se i kvazinovac (za 2,9 mlrd. kuna ili 1,4%) odražavajući u najvećoj mjeri povećanje deviznih depozita poduzeća (Tablica 3.). Na godišnjoj razini, rast M4 blago se ubrzao u svibnju, na 8,0%, nakon što se neprekidno usporavao od listopada prošle godine, dok se rast M1 nastavio usporavati te je u svibnju dosegnuo 11,6% na osnovi transakcija (Slika 1.).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u svibnju za 3,7 mlrd. kuna (1,4%, na osnovi transakcija), pri čemu se njihova godišnja stopa rasta ubrzala sa 6,5% u travnju na 7,4% u svibnju (Slika 2.). Mjesečni rast plasmana u cijelosti se odnosi na kredite koji su prevladavajuća stavka plasmana, pri čemu su već četvrti mjesec zaredom snažno porasli krediti nefinancijskim poduzećima (2,1 mlrd. kuna) (Tablica 2.). Pritom se godišnji rast kredita tom sektoru ubrzao s 9,4% u travnju na 11,6% u svibnju (na osnovi transakcija). Više od polovine mjesečnih transakcija kredita poduzećima u svibnju odnosilo se na poduzeća koja se bave distribucijom električne energije i plinovitih goriva, dok je ostatak raspršen po većem broju ostalih poduzeća, uglavnom u svrhu financiranja investicija i obrtnoga kapitala. Kreditiranje stanovništva također je ojačalo, a najveći dio kredita odobren tom sektoru odnosi se na stambene kredite, koji su u svibnju porasli za 1,3 mlrd. kuna (1,9%). To je dosad najviši ostvaren mjesečni rast stambenih kredita, od kada su raspoloživi podaci o transakcijama stambenih kredita, odnosno od prosinca 2011., a zrcali učinak novih kredita odobrenih u sklopu ovogodišnjega kruga državnog programa subvencioniranja. Porasli su i gotovinski nenamjenski krediti, za 0,2 mlrd. kuna (0,4%), slično kao i tijekom prethodnih nekoliko mjeseci. Promatrano na godišnjoj razini, rast se stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzao s 8,1% na 9,3% odnosno s 3,4% na 3,6%.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa svibnjem 2022. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑