Komentari statističkih objava, kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva, prestali su se objavljivati u kolovozu 2023. Umjesto njih objavljuju se Statistička priopćenja.
Komentar monetarnih kretanja za travanj 2022.
Iako su se ukupna likvidna sredstva (M4) i novčana masa (M1) povećali u travnju, na godišnjoj razini nastavljeno je usporavanje njihova rasta.
Ukupni plasmani monetarnih institucija nefinancijskim poduzećima nastavili su snažan rast započet u veljači, a plasmani ostalim sektorima (osim državi) tek su se blago povećali.
Ukupna likvidna sredstva (M4[1]) tijekom travnja su se povećala za 1,7 mlrd. kuna (ili 0,4%, na osnovi transakcija, Tablica 1.). Dok je neto inozemna aktiva monetarnog sustava snažno porasla (8,2 mlrd. kuna), neto domaća aktiva smanjila se tek nešto manje od toga, obje uglavnom kao rezultat priljeva sredstava od izdanja euroobveznice na devizni račun države kod HNB-a. Novčana masa (M1[2]) povećala se na mjesečnoj razini za 1,2 mlrd. kuna (0,6%), odražavajući ponajviše porast depozitnog novca stanovništva (Tablica 3.). Rastao je i kvazinovac (0,5 mlrd. kuna ili 0,2%), što se može povezati s većim deviznim depozitima poduzeća. Godišnji rast monetarnih agregata nastavio se usporavati, pri čemu M4 i dalje bilježi razmjerno visoke stope rasta (7,7% u travnju), dok se rast M1 usporava nešto snažnije (13,2%) s obzirom na već visoku dosegnutu razinu (Slika 1.).
| Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
 |
 |
| Izvor: HNB |
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su tijekom travnja za 2,7 mlrd. kuna (1,1%, na osnovi transakcija) te su na kraju mjeseca iznosili 254,5 mlrd. kuna. Taj se porast u potpunosti odnosi na kredite, koji čine glavnu stavku plasmana, a pritom su već treći mjesec zaredom snažno porasli krediti nefinancijskim poduzećima (1,9 mlrd. kuna). Potražnja poduzeća za kreditima vjerojatno se povećala zbog izraženog poskupljenja uvoznih energenata i sirovina, što je povećalo trošak njihove nabave, kao i nastojanja poduzeća da se zaduže uz povoljne uvjete i time preduhitre očekivani porast troškova zaduživanja. Naime, napetost i pojačana nesigurnost na tržištima izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu ponajviše se ogledaju u jačim inflatornim pritiscima, osobito u segmentu energenata i sirovina, a time jačaju i rizici brže i snažnije promjene smjera monetarne politike i rasta tržišnih kamatnih stopa. Što se tiče kreditiranja ostalih sektora, blago su porasli krediti stanovništvu (0,6 mlrd. kuna) i krediti ostalim domaćim sektorima (0,2 mlrd. kuna) (Tablica 2.). Stambeni i gotovinski nenamjenski krediti stanovništvu porasli su podjednako (0,2 mlrd. kuna), pri čemu su na godišnjoj razini stambeni krediti tek neznatno ubrzali rast (s 8,0% na 8,1%), dok je rast gotovinskih nenamjenskih kredita ostao nepromijenjen (3,4%). Kao odraz spomenutoga znatnog ubrzavanja rasta plasmana poduzećima (sa 7,5% na 10,2% na godišnjoj razini), dodatno su ubrzali godišnji rast i ukupni plasmani (s 5,0% na 6,5%).
Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima
1 Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
2 Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB
Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima
1 Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB
Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima
1 Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB
Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s travnjem 2022. mogu se pronaći na:
Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije