Komentari statističkih objava, kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva, prestali su se objavljivati u kolovozu 2023. Umjesto njih objavljuju se Statistička priopćenja.
Komentar monetarnih kretanja za veljaču 2022.
Ukupna likvidna sredstva (M4) i novčana masa (M1) u veljači su nastavili usporavanje rasta koje je na godišnjoj razini primjetno od listopada prethodne godine, premda i dalje uz visoke stope rasta. Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u veljači ponajprije zbog rasta plasmana nefinancijskim poduzećima i blagog rasta plasmana stanovništvu.
Ukupna likvidna sredstva (M4[1]) u veljači su se blago smanjila (0,4 mlrd. kuna ili 0,1%, na osnovi transakcija, Tablica 1.) odražavajući pad neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava uz istodobni rast neto domaće aktive (NDA). Novčana masa (M1[2]) porasla je na mjesečnoj razini za 1,2 mlrd. kuna (0,6%), pri čemu se ponajviše povećao depozitni novac stanovništva. Kvazinovac se smanjio za 1,6 mlrd. kuna (0,7%) kao rezultat smanjenja kunskih depozita domaćih sektora, a posebice ostalih financijskih institucija. Godišnji rast M4 i M1 nastavio se postupno usporavati, iako uz još uvijek visoke stope rasta – 9,6% za M4 te 14,9% za M1 (Slika 1.).
| Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
 |
 |
| Izvor: HNB |
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su tijekom veljače za 1,4 mlrd. kuna (0,6%) i na kraju su mjeseca iznosili 247,5 mlrd. kuna. Godišnja stopa rasta ukupnih plasmana ubrzala se na 4,0% u veljači, s 3,6% u siječnju (Slika 2.). Mjesečni rast plasmana u cijelosti se odnosi na kredite koji su prevladavajuća stavka plasmana, pri čemu najveći rast bilježe krediti nefinancijskim poduzećima (1,8 mlrd. kuna). Krediti stanovništvu blago su porasli (0,3 mlrd. kuna), a krediti ostalim financijskim institucijama smanjili su se (0,7 mlrd. kuna) (Tablica 2.). Ako se promatraju krediti stanovništvu prema instrumentima, nastavio se blagi rast stambenih (0,2 mlrd. kuna) i gotovinskih nenamjenskih kredita (0,1 mlrd. kuna) te su se tako na godišnjoj razini stambeni krediti nastavili usporavati (s 8,4% u siječnju na 8,0% u veljači), a gotovinski nenamjenski krediti tek su se blago ubrzali (s 3,3% na 3,4%). Time je godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu ostao na razini iz prethodnog mjeseca (4,4%).
Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima
1 Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
2 Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB
Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima
1 Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB
Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima
1 Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB
Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s veljačom 2022. mogu se pronaći na:
Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije