Ukupna inflacija u lipnju
Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u lipnju 2025. blago ubrzala na 4,4% s 4,3% zabilježenih u svibnju (Slika 1. i Tablica 1.) čemu je najviše pridonijelo izraženo ubrzavanje inflacije cijena energije. Za razliku od toga, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) se usporila u lipnju, na 4,0% s 4,3% koliko je iznosila u prethodnom mjesecu, kao rezultat usporavanja inflacije cijena industrijskih proizvoda i usluga. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) ubrzala se s 3,5% u svibnju na 3,7% u lipnju. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije je u lipnju blago smanjena te iznosi 0,7 postotnih bodova. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u lipnju 2025. ubrzala na 2,0%, te je razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u lipnju ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec. Blago ubrzavanje inflacije u europodručju ostvareno je pod utjecajem cijena energije. Za razliku od toga, temeljna inflacija je ostala nepromijenjena u odnosu na svibanj (i iznosi 2,3%) s obzirom da se istovremeno inflacija cijena usluga ubrzala, a inflacija cijena industrijskih proizvoda se usporila.
Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj
Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za lipanj 2025. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a
Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente
Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS
Komponente inflacije u Hrvatskoj u lipnju
Blagom ubrzavanju ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u lipnju poglavito je pridonijelo snažno ubrzavanje inflacije cijena energije, koja se ubrzala na 3,0% nakon što je u prethodna dva mjeseca iznosila 1,4%, što odražava povećanje godišnje stope promjene cijena podkomponenata goriva i maziva te tekućih goriva. Osim toga, inflacija cijena hrane blago se ubrzala na 5,7%, nakon snažnog ubrzanja u svibnju na 5,6%. S druge strane, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u lipnju se usporila (na 4,0% s 4,3%) s obzirom na smanjenje godišnje stope promjene cijena usluga (na 7,5% sa 7,6%) i cijena industrijskih proizvoda (na –0,2% s 0,3%). Usluge nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,4% usluge pridonose s 2,4 postotna boda, a hrana s 1,6 postotnih bodova.
Ubrzavanju ukupne inflacije u lipnju, mjerene IPC-om, najviše je pridonijelo ubrzavanje inflacije cijena energije (na 3,0% s 1,5%) te u manjoj mjeri inflacije cijena usluga (na 6,7% sa 6,2%), dok se inflacija cijena hrane tek blago ubrzala (na 5,2% s 5,1%). Nasuprot tome, godišnja stopa promjene cijena industrijskih proizvoda se smanjila (na –0,4% s 0,1%). Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u lipnju se blago smanjila u odnosu na prethodni mjesec te iznosi 0,7 postotnih bodova (Slika 2.). Viša inflacija mjerena harmoniziranim nego nacionalnim pokazateljem inflacije proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga koji je u lipnju kod HIPC-a iznosio spomenuta 2,4 postotna boda naprema 1,7 postotnih bodova koliko su usluge pridonijele inflaciji mjerenoj IPC-om. To je rezultat većeg udjela usluga u potrošačkoj košarici korištenoj za izračun harmoniziranog pokazatelja zbog toga što ona obuhvaća i potrošnju stranih turista.
Slika 2. Razlika između doprinosa glavnih komponenata ukupnom HIPC-u i IPC-u
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a
Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija
Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 4,3% u svibnju na 4,4% u lipnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).[1] Ukupna inflacija ostvarena u lipnju 2025. blago se ubrzala u odnosu na svibanj, što odražava pojačane tekuće pritiske i nepovoljne bazne učinke kod energije te u manjoj mjeri pojačane tekuće pritiske kod hrane (Slika 3.).
Slika 3. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u lipnju 2025. (desno)
Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a