Komentar o kretanju inflacije u siječnju 2026.

Objavljeno: 4.2.2026.

Ukupna inflacija u siječnju

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC)[1] prema prvoj procjeni u siječnju 2026. usporila se na 3,6% s 3,8% u prosincu (Slika 1. i Tablica 1.), zahvaljujući usporavanju inflacije cijena svih glavnih komponenata. Pritom se temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u siječnju zadržala na razini od 4,0%, koliko je iznosila i u prosincu. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, u siječnju je iznosila 3,4%. Ukupna inflacija (HIPC) u europodručju u siječnju 2026. usporila se na 1,7% s 2,0% u prosincu, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u siječnju blago povećala na 1,9 postotnih bodova, s 1,8 postotnih bodova u prosincu. Usporavanje inflacije u europodručju ponajviše je bilo rezultat smanjenja godišnje stope promjene cijena energije. Temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u europodručju u siječnju se blago usporila (na 2,2% s 2,3% u prosincu) i to zahvaljujući usporavanju godišnjeg rasta cijena usluga.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za siječanj 2026. godine, pri čemu su doprinosi za taj mjesec izračunati na temelju pondera iz prethodne godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena). Podaci su po ECOICOP, ver 2. klasifikaciji, osim povijesnih podataka IPC-a.
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u siječnju

Ukupna inflacija u Hrvatskoj, mjerena HIPC-om, u siječnju se usporila zbog nižih stopa inflacije cijena svih glavnih komponenata. Tako se rast cijena energije u siječnju usporio na 3,1% s 3,6% u prosincu, zbog povoljnog učinka baznog razdoblja, povezanog sa izraženijim mjesečnim rastom tih cijena u siječnju 2025. Istovremeno se nastavio trend usporavanja inflacije cijena hrane koji je prisutan od kolovoza 2025. te se rast cijena hrane u siječnju usporio na 3,1% s 3,4% u prosincu. Nadalje, inflacija cijena industrijskih proizvoda blago se usporila u siječnju (na –0,1% s 0,0%), a blago se usporila i inflacija cijena usluga (na 7,3% sa 7,4%). Unatoč usporavanju, godišnja stopa rasta cijena usluga i dalje je povišena u uvjetima izraženog rasta plaća, robusne potražnje te visoke godišnje stope rasta određenih administrativnih cijena (najamnine). Usluge su tako i nadalje komponenta s najvećim pojedinačnim doprinosom ukupnoj inflaciji te su u siječnju ukupnoj inflaciji od 3,6% pridonosile s 2,4 postotna boda, dok je doprinos cijena hrane iznosio 0,9 postotnih bodova.

Ukupna inflacija mjerena IPC-om u siječnju je iznosila 3,4% od čega je doprinos inflacije cijena usluga bio 1,8 postotnih bodova, a doprinos inflacije cijena hrane 1,0 postotni bod. Pritom je godišnja stopa rasta cijena usluga iznosila 7,2%, energije 3,7%, hrane 3,0% te industrijskih proizvoda 0,1%. Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u siječnju je iznosila 0,2 postotna boda (Slika 2.).

Slika 2. Razlika između doprinosa glavnih komponenata ukupnom HIPC-u i IPC-u


Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

 


  1. Od siječnja 2026. godine uvode se promjene u izračunu HIPC-a. Među najvažnijim promjenama ističe se primjena nove Europske klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni, verzija 2. (ECOICOP, ver. 2.). Osim toga, u izračun HIPC-a uključuje se nova kategorija, Igre na sreću. Uvođenje nove klasifikacije nije utjecalo na povijesnu vremensku seriju ukupnog HIPC-a (2015. = 100), koja je ostala nepromijenjena do druge decimale. Nadalje, bazna godina za harmonizirane indekse potrošačkih cijena mijenja se s 2015. = 100 na 2025. = 100. Iako preračun na novo bazno razdoblje za indekse načelno ne utječe na već objavljene stope promjene, u nekim slučajevima zbog zaokruživanja može doći do vrlo male promjene. Budući da se nacionalni IPC izračunava prema metodologiji koja je u skladu s Eurostatovom metodologijom za harmonizirane indekse potrošačkih cijena, sve se promjene istodobno primjenjuju i u nacionalnom IPC-u.