Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednjem je tromjesečju 2021. ostvaren manjak od 31 mil. EUR, što je pogoršanje salda za 144 mil. EUR u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. No, u cijeloj 2021. na tekućem i kapitalnom računu ostvaren je višak od 5,8% BDP-a, što je porast za 3,7 postotnih bodova u odnosu na 2020., i to ponajprije kao rezultat snažnog oporavka prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju.

Bruto inozemni dug na kraju 2021. iznosio je 77,8% BDP-a, što je za 2,0 postotna boda manje nego na kraju rujna isključivo zbog rasta nominalnog BDP-a. Poboljšao se i relativni pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja, s –36,3% BDP-a na kraju trećeg na –33,9% BDP-a na kraju četvrtog tromjesečja 2021. godine.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u četvrtom je tromjesečju 2021. zabilježen manjak od 31 mil. EUR, što je pogoršanje salda za 144 mil. EUR u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine (Slika 1.a). To je ponajprije rezultat smanjenja viška na računu primarnog dohotka (za 0,5 mlrd. EUR) zbog rasta dobiti banaka i poduzeća u vlasništvu nerezidenata (osobito u djelatnosti poslovanja nekretninama). Osim toga, povećao se manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom. Istodobno se višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija tek neznatno smanjio. Takva su kretanja ublažena snažnim rastom neto izvoza usluga, poglavito usluga putovanja (Tablica 1.).

Robna razmjena s inozemstvom u posljednjem se tromjesečju 2021. znatno intenzivirala, pri čemu je rast izvoza premašio rast uvoza (42,3% prema 31,1% na godišnjoj razini). Unatoč tome, zbog primjetno veće uvozne baze, manjak u robnoj razmjeni povećao se (za 0,3 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). Izrazito visoke stope rasta robnog izvoza i uvoza odražavaju rast inozemne i domaće potražnje, ali i povećanje cijena robe, posebno energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu. S druge strane, neto izvoz usluga snažno se povećao (za 0,6 mlrd. EUR) ponajviše zahvaljujući prihodima od turističke potrošnje stranih gostiju. U znatno se manjoj mjeri povećao i neto izvoz drugih usluga, posebno građevinskih usluga.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
² Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a.
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom je računu platne bilance u četvrtom tromjesečju 2021. ostvaren neto priljev kapitala od 0,3 mlrd. EUR, za razliku od istog razdoblja prethodne godine kada su neto financijske obveze stagnirale (Slika 1.b). Promatrano po pojedinim podračunima, najveći je ovogodišnji neto priljev kapitala zabilježen na osnovi inozemnih izravnih ulaganja, a u znatno manjoj mjeri i ostalih ulaganja. Na računu portfeljnih ulaganja rast inozemne imovine bio je praćen istovjetnim povećanjem inozemnih obveza. Istodobno su se bruto međunarodne pričuve snažno povećale.

U posljednjem je tromjesečju 2021. ostvaren primjetan neto priljev inozemnih izravnih ulaganja (od 0,8 mlrd. EUR), nasuprot blagom neto odljevu godinu ranije. Rastu neto inozemnih izravnih ulaganja ponajviše je pridonijela zadržana dobit na strani obveza zbog boljih poslovnih rezultata banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. Osim toga, porasle su dužničke obveze domaćih nefinancijskih poduzeća prema vlasnički povezanim inozemnim vjerovnicima, dok su se dužnička potraživanja domaćih sektora smanjila. Istodobno su se nova izravna vlasnička ulaganja u Hrvatsku zadržala na gotovo istoj razini kao u posljednjem tromjesečju prethodne godine i uglavnom su ostvarena u sektoru nekretnina.

Na računu ostalih ulaganja u četvrtom je tromjesečju 2021. ostvaren blagi neto priljev kapitala (od 0,1 mlrd. EUR) s obzirom na to da je snažno smanjenje neto inozemne imovine poslovnih banaka, nakon njezina izrazitog rasta tijekom glavne turističke sezone, uglavnom nadomješteno poboljšanjem neto pozicije drugih sektora. Tako su primjetno porasla dužnička potraživanja države zahvaljujući tome što je iznos sredstava raspoređenih krajnjim korisnicima premašio iznos sredstava primljenih iz proračuna EU-a kao i uplati predujma za nabavu borbenih aviona. Porasla je i imovina poslovnih banaka u sklopu sustava TARGET2^[1] kojim upravlja središnja banka. Osim toga, ostali su domaći sektori istodobno povećali svoju inozemnu imovinu i smanjili svoje inozemne obveze. Za razliku od toga, povećale su se obveze središnje banke na osnovi rasta obujma repo poslova^[2].

Rast obujma repo poslova istodobno je u istom iznosu povećao bruto međunarodne pričuve, a još su više rastu pričuva pridonijele transakcije između HNB-a i države. Bruto međunarodne pričuve tako su tijekom posljednjeg tromjesečja 2021. primjetno porasle (za 0,6 mlrd. EUR) i na kraju 2021. iznosile su 25,0 mlrd. EUR, što je za 2,7% više nego na kraju rujna odnosno za čak 32,1% više nego na kraju prethodne godine.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Promatraju li se ostvarenja u cijeloj 2021., višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio je 5,8% BDP-a, nakon 2,0% BDP-a u 2020. godini. Izrazit rast viška proizlazi iz zamjetnog rasta neto izvoza usluga, posebno prihoda od turizma, koji su u 2021. dosegnuli 87% razine iz 2019. godine. U znatno se manjoj mjeri povećao i višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog rasta neto prihoda iz transakcija s proračunom EU-a i osobnih transfera. U suprotnom je smjeru djelovalo produbljivanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, a zbog rasta dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu pogoršao se i saldo na računu primarnog dohotka. U skladu s tim na financijskom je računu platne bilance ostvaren znatno veći neto odljev kapitala nego u prethodnoj godini, koji odražava snažan rast međunarodnih pričuva.

Na kraju 2021. stanje bruto inozemnog duga iznosilo je 44,6 mlrd. EUR, što je za 0,3 mlrd. EUR više negoli na kraju rujna (Slika 2.a). To je rezultat rasta duga središnje banke (za 0,3 mlrd. EUR) na osnovi povećanog obujma repo poslova i rasta duga poslovnih banaka (za 0,2 mlrd. EUR). Nasuprot tome, ostali su domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, smanjili svoj inozemni dug (za 0,2 mlrd. EUR). Unatoč rastu duga u apsolutnom iznosu, snažan rast BDP-a u četvrtom tromjesečju rezultirao je poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti, koji je na kraju 2021. iznosio 77,8% BDP-a, što je za 2,0 postotna boda manje nego na kraju rujna i na kraju 2020. godine (Slika 2.b).

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Promjena stanja bruto inozemnog duga	b) Stanje bruto inozemnog duga

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.
Izvor: HNB

Neto inozemni dug tijekom četvrtog tromjesečja 2021. blago se smanjio (za 0,1 mlrd. EUR) jer je rast duga poslovnih banaka više nego nadomješten smanjenjem duga drugih sektora (ponajviše središnje banke, potom države, kao i ostalih domaćih sektora). Tako je na kraju prosinca neto inozemni dug iznosio 2,3 mlrd. EUR, odnosno 4,0% BDP-a, što je za 0,3 postotna boda manje nego na kraju rujna 2021., odnosno za 10,8 postotnih bodova manje nego na kraju 2020. godine.

Stanje neto međunarodnih ulaganja poboljšalo se s –20,2 mlrd. EUR na kraju rujna na –19,4 mlrd. EUR na kraju prosinca 2021. Osim blagog smanjenja neto duga, još je više tome pridonijelo smanjenje neto vlasničkih obveza pod utjecajem povoljnih cjenovnih i ostalih prilagodbi. U skladu s tim, promatrano po pojedinim sektorima (Slika 3.a), najviše se poboljšala neto inozemna pozicija središnje banke, a u nešto manjoj mjeri i ostalih domaćih sektora i države, dok se neto pozicija kreditnih institucija pogoršala. Relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja poboljšao na –33,9% BDP-a na kraju prosinca 2021., s –36,3% BDP-a na kraju rujna, odnosno s –47,7% BDP-a na kraju 2020. godine (Slika 3.b).

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima	b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Sredstva banaka u sklopu sustava TARGET2 čine inozemnu imovinu središnje banke, ali nisu dio međunarodnih pričuva. ↑

2. Ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu bruto međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa. ↑