U četvrtom tromjesečju 2022. na tekućem i kapitalnom računu platne bilance zabilježeno je vidljivo pogoršanje salda, ponajprije zbog nastavka produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, što je, s nepovoljnim ostvarenjima u prvoj polovini godine, rezultiralo znatnim smanjenjem ukupnog viška na tekućem i kapitalnom računu u cijeloj 2022. u usporedbi s 2021. godinom.

U skladu s kretanjima na tekućem računu zabilježen je primjetan neto priljev kapitala na financijskom računu platne bilance i posljedično pogoršanje apsolutnih pokazatelja inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja, ali snažan rast nominalnog BDP-a ublažio je intenzitet pogoršanja relativnih pokazatelja zaduženosti.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u četvrtom je tromjesečju 2022. ostvaren manjak od 0,7 mlrd. EUR, što je za 0,2 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine (Slika 1.a). To je isključivo rezultat snažnog povećanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, poglavito zbog rasta neto uvoza energenata, dok su kretanja na svim ostalim podračunima bila povoljnija negoli u istom razdoblju prethodne godine, što je tek djelomično ublažilo spomenuto produbljivanje manjka u robnoj razmjeni. Tako se tijekom posljednja tri mjeseca 2022. primjetno povećao neto izvoz usluga, ponajprije zahvaljujući rastu prihoda od turizma, a istodobno je zabilježen izrazit rast ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, ponajviše zbog rekordnih isplata sredstava krajnjim korisnicima iz fondova EU-a. Znatno manje izraženo, kretanjima na tekućem i kapitalnom računu pozitivno je pridonijelo i povećanje viška na računu primarnog dohotka. Kao rezultat opisanih kretanja, kao i nepovoljnih ostvarenja u prvoj polovini godine, u cijeloj 2022. ukupan višak na tekućem i kapitalnom računu osjetno se smanjio te je iznosio 1,0% BDP-a, u odnosu na 4,2% BDP-a ostvarenih u 2021. godini.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
² Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a.
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u četvrtom je tromjesečju 2022. ostvaren neto priljev kapitala u iznosu od 0,8 mlrd. EUR, što je gotovo podjednako kao neto priljev zabilježen u istom razdoblju prethodne godine (Slika 1.b). Međutim, struktura neto priljeva po podračunima bila je znatno drugačija nego prethodne godine. Tako je neto priljev na računu ostalih ulaganja bio primjetno veći zbog istodobno izraženijega sezonskog smanjenja inozemne imovine banaka nakon završetka turističke sezone nego 2021. godine te prošlogodišnjega znatnijega kreditnog zaduženja države u inozemstvu. Osim toga, zabilježen je i veći neto priljev na računu izravnih ulaganja zbog znatnog smanjenja dužničkih potraživanja tvrtki u vlasništvu rezidenata prema inozemstvu. Za razliku od toga, nakon što je prethodne godine bio neutralan, ove je godine na računu portfeljnih ulaganja zabilježen neto odljev kapitala zbog istodobnog smanjenja ulaganja nerezidenata u domaće dužničke vrijednosne papire i rasta istih ulaganja rezidenata u inozemstvo. Naposljetku, snažniji neto priljevi kapitala na računima ostalih i izravnih ulaganja u potpunosti su nadomješteni osjetno većim rastom bruto međunarodnih pričuva u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, s obzirom na to da je središnja banka u više navrata otkupila devize od države, ponajviše nakon isplate druge tranše Europske komisije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Stanje bruto inozemnog duga na kraju prosinca 2022. iznosilo je 49,6 mlrd. EUR ili 73,5% BDP-a (Slika 2.a), što je za 0,8 mlrd. EUR više nego na kraju rujna 2022., a čemu je najviše pridonio rast bruto inozemne zaduženosti države i kreditnih institucija (Slika 2.b). Ipak, zbog snažnog rasta nominalnog BDP-a, relativni se pokazatelj inozemne zaduženosti u istom razdoblju poboljšao za 1,5 postotnih bodova.

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Stanje bruto inozemnog duga	b) Promjena stanja bruto inozemnog duga

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.
Izvor: HNB

Uz rast bruto inozemnog duga, na povećanje neto inozemnog duga u trećem tromjesečju (za 0,8 mlrd. EUR) odrazilo se i snažno smanjenje inozemne imovine poslovnih banaka, što je tek djelomično ublaženo prethodno opisanim rastom međunarodnih pričuva. Tako je stanje neto inozemnog duga na kraju 2022. iznosilo 0,3 mlrd. EUR ili 0,4% BDP-a u usporedbi s negativnim ostvarenjem od –0,7 mlrd. EUR ili –1,0% BDP-a na kraju rujna te godine. Prema tome pogoršalo se i stanje neto međunarodnih ulaganja s –16,3 mlrd. EUR ili –25,0% BDP-a na kraju rujna na –17,5 mlrd. EUR ili –25,9% BDP-a na kraju prosinca 2022. godine (slike 3.a i b).

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima	b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja