Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2022. ostvaren manjak od 0,6 mlrd. EUR, što je za 0,2 mlrd. EUR nepovoljnije nego u istom razdoblju prethodne godine. To je rezultat daljnjeg pogoršavanja salda robne razmjene s inozemstvom, što se znatnim dijelom odnosi na snažniji neto uvoz energenata koji djelomice odražava porast njihovih cijena. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja lipnja 2022. iznosio je 2,5% BDP-a ili za 3,1 postotni bod manje nego u cijeloj 2021. godini.

Bruto inozemni dug na kraju lipnja iznosio je 75,8% BDP-a, što je zahvaljujući rastu nominalnog BDP-a za 1,5 postotnih bodova manje nego na kraju ožujka 2022. Istodobno se stanje neto međunarodnih ulaganja poboljšalo s –36,4% BDP-a na –32,8% BDP-a.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2022. ostvaren manjak od 0,6 mlrd. EUR, što je pogoršanje salda za 0,2 mlrd. EUR u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine (Slika 1.a). To je rezultat snažnog rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, a nepovoljna su kretanja uglavnom ublažena povećanjem neto izvoza usluga. Istodobno se višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija blago povećao, dok se saldo na računu primarnog dohotka nije znatnije promijenio (Tablica 1.). Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja lipnja 2022. iznosio je 2,5% BDP-a, što je za 3,1 postotni bod manje nego u cijeloj 2021. godini.

Robna razmjena s inozemstvom i u drugom je tromjesečju 2022. nastavila rasti po izrazito visokim nominalnim stopama rasta, koje uglavnom odražavaju daljnji rast cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu kao rezultat poremećaja u globalnim lancima vrijednosti, koji su dodatno intenzivirani ratom u Ukrajini. Tako je rast ukupnoga robnog izvoza iznosio 40,5% na godišnjoj razini, što je bilo praćeno još izraženijim rastom uvoza od 50,5%, a rezultiralo je iznimno snažnim povećanjem manjka (za 64,7%, odnosno 1,7 mlrd. EUR). Međutim, snažno pogoršanje u robnoj razmjeni uvelike je ublaženo daljnjim rastom neto izvoza usluga (za 1,5 mlrd. EUR), poglavito zbog rasta prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju. Pritom rast turističkih prihoda odražava nastavak oporavka fizičkih pokazatelja s jedne strane, ali i primjetan rast cijena u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića. Uz to, znatno manje izraženo porastao je i neto izvoz drugih, neturističkih usluga, posebice usluga prijevoza.

Saldo na računu primarnog dohotka zadržao se na podjednakoj razini kao i u drugom tromjesečju 2021. s obzirom na to da je rast neto prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu u potpunosti nadomješten većim neto rashodima od izravnih vlasničkih ulaganja, odnosno većom dobiti poduzeća u stranom vlasništvu, i to poglavito u djelatnostima smještaja, trgovine motornim vozilima te naftnoj industriji. Istodobno se ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija blago povećao (za 52,6 mil. EUR) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zahvaljujući rastu neto prihoda od osobnih transfera.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
² Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a.
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom je računu platne bilance u drugom tromjesečju 2022. ostvaren neto odljev kapitala u iznosu od 0,7 mlrd. EUR, a u istom razdoblju prethodne godine zabilježen je uravnotežen saldo financijskog računa. Neto odljevu kapitala najviše je pridonio rast inozemne imovine kreditnih institucija i sredstava banaka u sklopu sustava TARGET2.^[1] Osim toga, smanjile su se neto obveze na računu portfeljnih ulaganja, zbog zamjetnog smanjenja obveza države prema inozemstvu na osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira zbog transakcija na sekundarnom tržištu. S druge strane, sredstva primljena iz proračuna EU-a uvelike su premašila iznos sredstava raspoređenih krajnjim korisnicima i povećale su se neto obveze na osnovi inozemnih izravnih ulaganja.

Zamjetan neto priljev inozemnih izravnih ulaganja (od 0,8 mlrd. EUR) u drugom je tromjesečju 2022. poglavito rezultat novih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku, koja su bila znatno veća nego u istom razdoblju prethodne godine, a najviše su ostvarena u automobilskoj industriji i sektoru nekretnina. Manje su izraženo neto priljevu inozemnih izravnih ulaganja pridonijeli i rast dužničkih obveza prema vlasnički povezanim poduzećima u inozemstvu te zadržana dobit banaka i poduzeća u stranom vlasništvu.

Neto priljevu kapitala na računu ostalih ulaganja (od 0,2 mlrd. EUR) u drugom su tromjesečju najviše pridonijela sredstva primljena iz proračuna EU-a koja su uvelike premašila iznos sredstava raspoređenih krajnjim korisnicima. Osim toga, porasle su obveze središnje banke zbog povećanog obujma repo poslova koji imaju neutralan učinak na ukupan financijski račun jer istodobno za isti iznos povećavaju i bruto međunarodne pričuve (vidi napomenu u Tablici 1.). U isto vrijeme znatno je porasla imovina kreditnih institucija, kao i imovina središnje banke zbog porasta sredstava banaka u sklopu sustava TARGET2.

Primjetan rast bruto međunarodnih pričuva u drugom je tromjesečju (za 1,1 mlrd. EUR) proizišao iz već spomenutog povećanja obujma repo poslova te, znatno manje izraženo, rasta depozita države na računu kod HNB-a. Bruto međunarodne pričuve tako su na kraju lipnja 2022. iznosile 25,2 mlrd. EUR, što je porast od 4,9% u odnosu na razinu s kraja ožujka.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
² Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Stanje bruto inozemnog duga na kraju lipnja 2022. iznosilo je 46,7 mlrd. EUR, što je za 1,1 mlrd. EUR više nego na kraju ožujka 2022. godine (Slika 2.a). Pritom se najviše povećao dug središnje banke (za 0,9 mlrd. EUR) zbog spomenutog rasta obujma repo poslova, a u nešto manjoj mjeri i ostalih domaćih sektora, uključujući njihove obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima (za 0,5 mlrd. EUR). Nasuprot tome, smanjio se dug opće države (za 0,3 mlrd. EUR), a dug kreditnih institucija ostao je gotovo nepromijenjen. Unatoč rastu duga u apsolutnom iznosu, snažan rast nominalnog BDP-a u drugom tromjesečju rezultirao je poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti za 1,5 postotnih bodova u odnosu na kraj ožujka i na kraju lipnja 2022. iznosio je 75,8% BDP-a (Slika 2.b).

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Promjena stanja bruto inozemnog duga	b) Stanje bruto inozemnog duga

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.
Izvor: HNB

S obzirom na to da je rast bruto inozemnog duga bio praćen znatno snažnijim povećanjem dužničkih potraživanja domaćih sektora (poglavito imovine središnje banke i kreditnih institucija), to je naposljetku rezultiralo smanjenjem neto inozemnog duga u drugom tromjesečju za 1,6 mlrd. EUR. Tako je na kraju lipnja 2022. neto inozemni dug iznosio 3,3 mlrd. EUR, odnosno 5,4% BDP-a, što je za 2,9 postotnih bodova manje nego na kraju ožujka tekuće godine.

Smanjenje neto inozemnog duga rezultiralo je i poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja s –21,5 mlrd. EUR na kraju ožujka 2022. na –20,2 mlrd. EUR na kraju lipnja. Pritom se poboljšala neto inozemna pozicija svih domaćih sektora, a najviše središnje banke i kreditnih institucija (Slika 3.a). U skladu s tim relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja poboljšao na –32,8% BDP-a na kraju lipnja, s –36,4% BDP-a koliko je iznosio na kraju ožujka 2022. godine (Slika 3.b).

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima	b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja revidirani su. Više: Revizija statistike odnosa s inozemstvom

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Sredstva banaka u sklopu sustava TARGET2 čine inozemnu imovinu središnje banke, ali nisu dio bruto međunarodnih pričuva. ↑