Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom je tromjesečju 2022. ostvaren manjak od 2,1 mlrd. EUR, što je pogoršanje salda za 1,1 mlrd. EUR u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Tome je posebno pridonijelo pogoršanje salda robne razmjene s inozemstvom zbog rastućih cjenovnih pritisaka, pri čemu se znatan dio pogoršanja odnosi na povećan neto uvoz energenata. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja ožujka 2022. iznosio je 3,7% BDP-a, što je za 2,1 postotni bod manje nego u cijeloj 2021. godini.

U skladu s ostvarenim manjkom na tekućem i kapitalnom računu na financijskom računu platne bilance zabilježen je primjetan neto priljev kapitala. Bruto inozemni dug na kraju ožujka 2022. iznosio je 76,7% BDP-a, što je za 1,2 postotna boda manje nego na kraju prosinca prethodne godine, a to je isključivo posljedica rasta nominalnog BDP-a, dok se dug u apsolutnom iznosu povećao. Relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja pogoršao s –34,0% BDP-a na kraju 2021. na –37,5% BDP-a na kraju ožujka 2022. godine, čemu je najviše pridonio porast neto inozemnog duga, poglavito pogoršanje neto inozemne pozicije kreditnih institucija.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom je tromjesečju 2022. zabilježen manjak od 2,1 mlrd. EUR, što je pogoršanje salda za 1,1 mlrd. EUR u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine (Slika 1.a). To je gotovo u potpunosti rezultat snažnog povećanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. Istodobno su se višak na računu primarnog dohotka i ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija samo blago smanjili, a nepovoljna kretanja tek su djelomično ublažena povećanjem neto izvoza usluga (Tablica 1.). Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja ožujka 2022. iznosio je 3,7% BDP-a, što je za 2,1 postotni bod manje nego u cijeloj 2021. godini.

Rast robne razmjene s inozemstvom dodatno se ubrzao u prva tri mjeseca 2022., pri čemu je godišnja stopa rasta ukupnoga robnog izvoza (za 46,6%) bila tek neznatno veća negoli robnog uvoza (za 44,2%). Ipak, zbog primjetno veće uvozne baze, manjak u robnoj razmjeni u odnosu na isto razdoblje godinu ranije snažno se povećao (za 1,0 mlrd. EUR). Pritom izrazito visoke stope rasta robnog izvoza i uvoza uvelike odražavaju povećanje cijena robe, posebno energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu. S druge strane, neto izvoz usluga blago se povećao (za 0,1 mlrd. EUR), ponajviše zahvaljujući većim prihodima od turističke potrošnje stranih gostiju, koji su se u prvom tromjesečju 2022. više nego udvostručili u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i tako za 1,8% premašili razinu iz istog tromjesečja rekordne 2019. godine. No, učinak rasta prihoda donekle je ublažen zamjetnim porastom rashoda od turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, premda još uvijek nisu dostigli pretpandemijsku razinu.

Smanjenje viška na računu primarnog dohotka (za 0,1 mlrd. EUR) na početku 2022. rezultat je većih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku (odnosno veće dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu), što je tek djelomično ublaženo nastavkom rasta prihoda od osoba privremeno zaposlenih u inozemstvu. Istodobno se ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija također smanjio (za 0,1 mlrd. EUR) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zbog slabijih neto korištenja sredstava iz fondova EU-a.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
² Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a.
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom je računu platne bilance u prvom tromjesečju 2022. ostvaren neto priljev kapitala od 3,0 mlrd. EUR, što je primjetno povećanje (za 2,1 mlrd. EUR) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (Slika 1.b). To je posljedica snažnog neto priljeva na svim podračunima.

U prva tri mjeseca 2022. ostvaren je tako primjetan neto priljev inozemnih izravnih ulaganja (od 1,0 mlrd. EUR), zahvaljujući rastu obveza koji se ponajviše odnosio na zadržanu dobit zbog boljih poslovnih rezultata banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. Nešto je manji bio rast dužničkih obveza i izravnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku, koja su ponajviše ostvarena u sektoru nekretnina.

Neto priljev kapitala na računu ostalih ulaganja (od 0,8 mlrd. EUR) u prvom je tromjesečju 2022. ostvaren zahvaljujući povećanju obveza i još izraženijem smanjenju inozemne imovine domaćih sektora. Pritom je rast inozemnih obveza poslovnih banaka i kratkoročnih obveza ostalih domaćih sektora (posebice na osnovi trgovinskih kredita) uvelike ublažen smanjenjem inozemnih obveza središnje banke zbog pada obujma repo poslova, čiji je učinak neutralan na ukupna kretanja na financijskom računu (vidi napomenu u Tablici 1.). S druge strane, smanjenju inozemne imovine najviše su pridonijele poslovne banke, što je tek djelomično nadomješteno porastom dužničkih potraživanja države zahvaljujući tome što je iznos sredstava raspoređenih krajnjim korisnicima premašio iznos sredstava primljenih iz proračuna EU-a.

Neto priljev kapitala (od 0,4 mlrd. EUR) zabilježen je na računu portfeljnih ulaganja s obzirom na to da je smanjenje imovine na osnovi ulaganja rezidenata u inozemne dionice i vlasničke udjele istodobno bilo popraćeno povećanjem obveza države prema inozemstvu na osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira zbog transakcija na sekundarnom tržištu.

Bruto međunarodne pričuve tijekom prvog tromjesečja 2022. smanjile su se za 0,8 mlrd. EUR i na kraju ožujka 2022. iznosile su 24,1 mlrd. EUR. Tome je najviše pridonijelo spomenuto smanjenje obujma repo poslova koje nema utjecaja na neto inozemnu poziciju HNB-a (vidi napomenu u Tablici 1.) te, nešto manje izraženo, intervencije na deviznom tržištu iz ožujka.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
² Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na kraju ožujka 2022. stanje bruto inozemnog duga iznosilo je 45,2 mlrd. EUR, što je za 0,6 mlrd. EUR više nego na kraju prosinca prethodne godine (Slika 2.a). To je rezultat rasta duga svih domaćih sektora osim središnje banke, čije je stanje bruto inozemnog duga smanjeno (za 0,5 mlrd. EUR) zbog pada obujma repo poslova. S druge strane, svoj su bruto inozemni dug povećale kreditne institucije (za 0,6 mlrd. EUR), zatim ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu (za 0,3 mlrd. EUR), te država (za 0,2 mlrd. EUR). Unatoč rastu duga u apsolutnom iznosu, snažan rast BDP-a u prvom tromjesečju rezultirao je poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti za 1,2 postotna boda u odnosu na kraj 2021. te je na kraju ožujka 2022. iznosio 76,7% BDP-a (Slika 2.b).

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Promjena stanja bruto inozemnog duga	b) Stanje bruto inozemnog duga

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.
Izvor: HNB

Snažno povećanje neto inozemnog duga (za 2,6 mlrd. EUR) tijekom prva tri mjeseca 2022. bilo je još izraženije od povećanja bruto inozemnog duga zbog istodobnoga zamjetnog smanjenja dužničkih potraživanja prema inozemstvu. Pritom se pogoršala neto dužnička pozicija svih domaćih sektora, ponajviše kreditnih institucija. Tako je na kraju ožujka neto inozemni dug iznosio 4,9 mlrd. EUR ili 8,3% BDP-a, što je za 4,3 postotna boda više nego na kraju 2021. godine.

Stanje neto međunarodnih ulaganja pogoršalo se s –19,4 mlrd. EUR na kraju prosinca prethodne godine na –22,1 mlrd. EUR na kraju ožujka 2022. Tome je najviše pridonio porast neto inozemnog duga, uz neznatno povećanje neto vlasničkih obveza, što je tek djelomično ublaženo povoljnim učinkom cjenovnih, tečajnih i drugih prilagodbi. Promatrano po pojedinim sektorima (Slika 3.a), najviše se pogoršala neto inozemna pozicija kreditnih institucija i ostalih domaćih sektora, a, nešto manje izraženo, i središnje banke, uz tek blago pogoršanje pozicije države. U skladu s tim relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja pogoršao na –37,5% BDP-a na kraju ožujka 2022., s –34,0% BDP-a na kraju prosinca prethodne godine (Slika 3.b).

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima	b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja