Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance zamjetno se poboljšao tijekom prvog tromjesečja 2023. u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i to kao odraz pozitivnih kretanja na svim podračunima izuzevši robnu razmjenu s inozemstvom. U skladu s time i neto priljev kapitala na financijskom računu platne bilance blago je smanjen u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom je tromjesečju 2023. zabilježen manjak od 1,9 mlrd. EUR, što je za 0,6 mlrd. EUR manje nego u istom razdoblju prethodne godine (Slika 1.a). Tome je najviše pridonijelo povećanje neto izvoza usluga, i to najviše turističkih usluga, uz istodobno povećanje viška na računu primarnog dohotka, poglavito kao odraz rasta prihoda od doznaka osoba privremeno zaposlenih u inozemstvu. Također, nastavak rasta isplata sredstava iz fondova EU-a krajnjim korisnicima zamjetno je povećao ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. S druge strane, snažan rast neto uvoza ostale robe nastavio je produbljivati manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom neovisno o smanjenju neto uvoza energenata nakon pada njihovih cijena na svjetskim tržištima. Kao rezultat opisanih kretanja, kumulativni višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednja četiri tromjesečja primjetno je porastao te je u razdoblju do kraja ožujka 2023. iznosio 1,8% BDP-a, a u 2022. godini 1,0% BDP-a.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
² Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a.
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Neto priljev kapitala na financijskom računu platne bilance u prvom je tromjesečju 2023. iznosio 2,6 mlrd. EUR, što je za 0,2 mlrd. EUR manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (Slika 1.b). U prva tri mjeseca 2023. na svim su podračunima financijskog računa zabilježeni neto priljevi, izuzevši ostala ulaganja, gdje je zabilježen primjetan neto odljev. Takav neto odljev uglavnom je rezultat povećanja inozemnog depozita države na temelju polaganja u inozemstvo sredstava prikupljenih izdanjem narodne obveznice, kojima se na samom početku travnja otplatila desetogodišnja dolarska obveznica iz 2013. godine. Snažan neto priljev kapitala na računu portfeljnih ulaganja gotovo je isključivo posljedica izrazito snažnog dezinvestiranja središnje banke iz inozemnih kratkoročnih vrijednosnih papira, što je istodobno rezultiralo primjetnim porastom potraživanja HNB-a prema Eurosustavu u okviru sustava TARGET2, koja se bilježe na poziciji ostalih ulaganja. Također, imovina HNB-a koja je posljedica priključivanja europodručju^[1] preraspodijelila se sa stavke međunarodnih pričuva na ostala potraživanja HNB-a prema inozemstvu pa je učinak uvođenja eura na inozemnu poziciju središnje banke neutralan. No, zbog metodoloških izmjena u klasifikaciji pojedinih pozicija središnje banke i promjena unutar funkcionalnih kategorija povezanih s uvođenjem eura, promijenio se i obuhvat pojedinih podračuna, koji stoga nisu izravno usporedivi s prethodnim razdobljima, uz iznimku podračuna izravnih ulaganja. Neto priljev inozemnih izravnih ulaganja u najvećoj je mjeri rezultat povećanja duga domaćih poduzeća prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu te, u manjoj mjeri, izravnih vlasničkih ulaganja koja su uglavnom posljedica ulaganja u IT sektoru i kupnja nekretnina od strane nerezidenata. Pritom se neto priljev inozemnih izravnih ulaganja zamjetno smanjio u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog povećanja vlasničkih ulaganja jednog poduzeća u farmaceutskoj industriji u inozemstvo. Kao rezultat opisanih kretanja, kumulativni neto priljev na financijskom računu platne bilance u posljednja se četiri tromjesečja smanjio te je u razdoblju do kraja ožujka 2023. iznosio 0,8% BDP-a, a u 2022. godini bilo je ostvareno, za usporedbu, 1,2% BDP-a.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Stanje bruto inozemnog duga na kraju ožujka 2023. iznosilo je 58,1 mlrd. EUR ili 83,9% BDP-a (Slika 2.a), što je za 8,6 mlrd. EUR više nego na kraju prosinca 2022. godine. Tome je najviše pridonijela primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava (Slika 2.b). Naime, ukupan iznos gotovine eura u optjecaju raspodjeljuje se u bilance nacionalnih središnjih banaka prema kapitalnom ključnu Eurosustava. Budući da je HNB u optjecaj pustio znatno manji iznos eura od iznosa gotovine u optjecaju koji knjiži u vlastitoj bilanci (i to za gotovo 10 mlrd. EUR), ta se razlika knjiži kao potraživanje HNB-a prema ostatku Eurosustava. Međutim, učinak je primjene navedenih pravila o knjiženju gotovine eura na inozemnu poziciju HNB-a neutralan jer se spomenuta razlika između izdane i proknjižene gotovine istodobno bilježi u statistici inozemnog duga kao obveza središnje banke. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug RH do kraja ožujka 2023. primjetno se smanjio u odnosu na prosinac 2022. godine.

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Stanje bruto inozemnog duga	b) Promjena stanja bruto inozemnog duga

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.
Izvor: HNB

Neto inozemni dug vidljivo je porastao tijekom prva tri mjeseca 2023. (za 2,9 mlrd. EUR), pri čemu su neto dužničku poziciju poboljšali svi sektori osim središnje banke. Pogoršanje inozemne pozicije središnje banke u određenoj je mjeri povezano s izdanjem narodne obveznice za potrebe otplate međunarodne dolarske obveznice koja je dospjela početkom travnja. Država je sredstva prikupljena izdanjem narodne obveznice položila u inozemstvo, što je i prije same otplate povuklo dio likvidnosti iz financijskog sustava, odnosno smanjilo je stanje TARGET2 računa koje poslovne banke imaju otvorene kod HNB-a. Tako je stanje neto inozemnog duga na kraju ožujka 2023. iznosilo 3,2 mlrd. EUR ili 4,6% BDP-a u usporedbi s ostvarenjem od 0,3 mlrd. EUR ili 0,4% BDP-a na kraju 2022. godine. Prema tome pogoršalo se i stanje neto međunarodnih ulaganja s –17,5 mlrd. EUR ili –26,1% BDP-a na kraju prosinca 2022. godine na –20,8 mlrd. EUR ili –30,1% BDP-a na kraju ožujka 2023. godine (Slika 3.).

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima	b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b) u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. S ulaskom u europodručje eurski dio HNB-ovih potraživanja prema inozemstvu koji se do kraja 2022. klasificirao pod kategoriju međunarodnih pričuva, zbog promjene valute smatra se potraživanjem u domaćoj valuti i nije više sastavni dio međunarodnih pričuva. Potraživanja u domaćoj valuti uključuju i kapital uplaćen u ESB kao i dio međunarodnih pričuva koji je transferiran ESB-u. Navedena reklasifikacija ima neutralan učinak na inozemnu poziciju HNB-a, ali je uvelike utjecala na veličinu i iznos službenih međunarodnih pričuva. Više o učinku uvođenja eura na međunarodne pričuve RH može se pročitati na sljedećoj poveznici: https://www.hnb.hr/-/sto-ce-biti-s-medjunarodnim-pricuvama-kada-uvedemo-euro- ↑