Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u trećem je tromjesečju 2021. ostvaren višak od 4,7 mlrd. EUR, što je za 2,5 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju 2020. godine, ponajprije zbog snažnog rasta prihoda od turizma. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja rujna 2021. iznosio je 6,0% BDP-a, što je za 3,9 postotnih bodova više nego u cijeloj 2020. godini.

U skladu s izrazitim rastom viška na tekućem i kapitalnom računu, na financijskom računu platne bilance zabilježen je primjetan neto odljev kapitala. Pritom se omjer stanja bruto inozemnog duga i BDP-a poboljšao s 84,5% na kraju lipnja na 79,4% na kraju rujna 2021. zbog blagog smanjenja dužničkih obveza domaćih sektora i rasta nominalnog BDP-a. Istodobno je poboljšanje stanja neto međunarodnih ulaganja bilo još izraženije, s –46,6% BDP-a na kraju drugog na –35,5% BDP-a na kraju trećeg tromjesečja 2021. godine, što je ponajprije rezultat sezonskog poboljšanja neto inozemne pozicije kreditnih institucija.

U trećem tromjesečju 2021. na tekućem i kapitalnom računu platne bilance zabilježen je višak od 4,7 mlrd. EUR, što je za 2,5 mlrd. EUR više negoli u istom razdoblju prethodne godine (Slika 1.a). Snažno povećanje viška, kojim se gotovo dostiglo rekordno ostvarenje iz trećeg tromjesečja 2019., ponajprije je rezultat primjetnog rasta prihoda od usluga putovanja, a u znatno manjoj mjeri i rasta neto prihoda od osobnih doznaka te jačega korištenja sredstava iz fondova EU-a. Za razliku od toga, rast viška na tekućem i kapitalnom računu ublažen je daljnjim produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom i, manjim dijelom, rastom profitabilnosti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu, što je povezano s brzim oporavkom domaćega gospodarstva od pandemijske krize i rastom domaće potražnje. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja rujna 2021. iznosio je 6,0% BDP-a, odnosno 3,9 postotnih bodova više nego u cijeloj 2020. godini (Tablica 1.).

Rast robnog uvoza (za 29,4%) tijekom trećeg tromjesečja 2021. premašio je rast robnog izvoza (za 24,4%), što je, uz primjetno veću uvoznu bazu, rezultiralo znatnim povećanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom (za 0,8 mlrd. EUR) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ostvarene godišnje stope rasta bile su niže nego u prethodnom tromjesečju (kada je godišnji rast robnog izvoza iznosio 45,8%, a uvoza 41,5%), no to je ponajprije povezano s postupnim iščezavanjem učinka baznog razdoblja povezanog s prošlogodišnjim izbijanjem pandemije koronavirusa. Kretanja tijekom trećeg tromjesečja 2021. ponajviše odražavaju snažan rast domaće i inozemne potražnje za robom koji je praćen rastom cijena sirovina na svjetskom tržištu. Utjecaj opisanih činitelja posebno je vidljiv usporede li se ostvarenja robne razmjene s pretkriznim razdobljem. Tako je ukupan robni izvoz u trećem tromjesečju 2021. bio veći za 13,7%, uvoz za 16,8%, a manjak za 21,2% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Rast viška u međunarodnoj razmjeni usluga u trećem tromjesečju 2021. (za 3,3 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) rezultat je udvostručenja prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju tijekom glavne turističke sezone u odnosu na prošlu godinu, što je ujedno za 2,2% više od rekordnog ostvarenja iz istog tromjesečja 2019. godine. Znatno bolja ostvarenja prihoda od turizma tijekom ljetnih mjeseci u odnosu na konkurente na Mediteranu ponajviše se mogu objasniti povoljnom epidemiološkom situacijom te činjenicom da najveći broj gostiju stiže cestovnim prijevozom iz geografski bliskih ključnih emitivnih tržišta.

Pogoršanje salda na računu primarnog dohotka (za 0,2 mlrd. EUR) u trećem tromjesečju 2021. rezultat je većih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zbog porasta profitabilnosti banaka i poduzeća (osobito u djelatnosti pružanja smještaja) u stranom vlasništvu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Takva su kretanja ublažena rastom prihoda od naknada osoba privremeno zaposlenih u inozemstvu te smanjenjem rashoda za kamate na inozemni dug domaćih sektora, ponajprije sektora države. Istodobno se ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija povećao (za 0,1 mlrd. EUR) zahvaljujući daljnjem intenziviranju korištenja sredstava iz fondova EU-a te većim priljevom osobnih transfera.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
² Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a.
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

U skladu s izrazitim rastom viška na tekućem i kapitalnom računu, na financijskom računu platne bilance u trećem je tromjesečju 2021. ostvaren neto odljev kapitala od 4,2 mlrd. EUR (Slika 1.b), što je za 2,2 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatrano po pojedinim podračunima, ovogodišnji je neto odljev kapitala najvećim dijelom rezultat rasta bruto međunarodnih pričuva te, u malo manjoj mjeri, neto odljeva na računima ostalih ulaganja i portfeljnih ulaganja. Istodobno je ostvaren neto priljev inozemnih izravnih ulaganja.

Neto priljevu inozemnih izravnih ulaganja (od 0,6 mlrd. EUR) u trećem tromjesečju 2021. najviše je pridonijela zadržana dobit banaka i poduzeća u stranom vlasništvu, koja je bila primjetno veća negoli u istom razdoblju prethodne godine. Izravna vlasnička ulaganja u Hrvatsku također su porasla, ali samo zahvaljujući transakcijama pretvaranja duga u kapital. Isključe li se te transakcije, izravna vlasnička ulaganja zadržala su se na približno istoj, relativno visokoj, razini kao u trećem tromjesečju 2020., pri čemu se glavnina transakcija odnosila na sektor nekretnina, uz manji doprinos ulaganja u automobilsku industriju. Neto priljev inozemnih izravnih ulaganja ublažen je porastom dužničkih potraživanja zbog kreditiranja vlasnički povezanih subjekata u inozemstvu.

Neto odljev kapitala na računu portfeljnih ulaganja (od 0,6 mlrd. EUR) u trećem tromjesečju 2021. rezultat je istodobnog rasta inozemne imovine i smanjenja inozemnih obveza. Pritom su svoju imovinu najviše povećali ostali domaći sektori zahvaljujući ulaganjima domaćih institucionalnih investitora u inozemne dužničke vrijednosne papire, dok je svoje obveze ponajprije smanjila država srpanjskom otplatom obveznice izdane na domaćem tržištu, a koja je djelomično bila u vlasništvu nerezidenata.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
² Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Izražen neto odljev kapitala (od 1,4 mlrd. EUR) na računu ostalih ulaganja u trećem tromjesečju 2021. rezultat je snažnog porasta neto inozemne aktive banaka zbog priljeva deviza tijekom glavne turističke sezone. Neto odljev kapitala ublažen je padom dužničkih potraživanja države jer je iznos sredstava primljenih iz proračuna EU-a premašio iznos sredstava raspoređenih krajnjim korisnicima. Osim toga, porasle su obveze središnje banke na osnovi sredstava dodijeljenih na osnovi posebnih prava vučenja Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF-a) te porasta obujma repo poslova^[1].

Međutim, posebna prava vučenja i repo poslovi istodobno su u istom iznosu povećali bruto međunarodne pričuve. Osim toga, rastu pričuva još je više pridonio priljev deviznih depozita države na računu kod HNB-a zbog povećanih priljeva deviznih sredstava državi iz fondova EU-a te sredstava iz predujma Europske komisije na osnovi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U skladu s tim, bruto međunarodne pričuve tijekom trećeg su tromjesečja 2021. snažno porasle (za 2,8 mlrd. EUR) te su na kraju rujna 2021. iznosile 24,4 mlrd. EUR, što je za 13,1% više nego na kraju lipnja 2021. godine.

Na kraju rujna 2021. stanje bruto inozemnog duga iznosilo je 44,1 mlrd. EUR, što je za 0,2 mlrd. EUR manje negoli na kraju lipnja (Slika 2.a) zahvaljujući smanjenju duga svih domaćih sektora osim središnje banke. Svoj su dug najviše smanjili ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima (za 0,7 mlrd. EUR). Osim toga, svoj su dug smanjile kreditne institucije (za 0,5 mlrd. EUR) i država (za 0,2 mlrd. EUR). Istodobno se dug središnje banke povećao (za 1,2 mlrd. EUR) zbog spomenutog rasta posebnih prava vučenja i repo poslova. Smanjenje ukupnog bruto inozemnog duga te snažan rast BDP-a u trećem su tromjesečju rezultirali izrazitim poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti, koji je na kraju rujna 2021. iznosio 79,4% BDP-a, što je za 5,0 postotnih bodova manje nego na kraju lipnja 2021. (Slika 2.b).

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Promjena stanja bruto inozemnog duga	b) Stanje bruto inozemnog duga

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.
Izvor: HNB

Smanjenje bruto inozemnog duga u apsolutnom iznosu bilo je praćeno još izraženijim rastom dužničkih potraživanja domaćih sektora (poglavito imovine središnje banke te kreditnih institucija), pa se neto inozemni dug tijekom trećeg tromjesečja 2021. snažno smanjio (za 5,0 mlrd. EUR). Tako je na kraju rujna neto inozemni dug iznosio 2,7 mlrd. EUR, odnosno 4,8% BDP-a, što je za 9,8 postotnih bodova manje nego na kraju lipnja 2021. godine.

Zahvaljujući izrazitom smanjenju neto inozemnog duga, stanje neto međunarodnih ulaganja poboljšalo se s –24,5 mlrd. EUR na kraju lipnja na –19,7 mlrd. EUR na kraju rujna 2021. godine, čemu su pridonijeli svi domaći sektori, a ponajviše sezonsko poboljšanje inozemne pozicije kreditnih institucija (Slika 3.a). Kada je riječ o relativnom pokazatelju stanja neto međunarodnih ulaganja, on se primjetno poboljšao, s –46,6% BDP-a na kraju lipnja na –35,5% BDP-a na kraju rujna 2021. godine (Slika 3.b).

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima	b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore te priljev sredstava na osnovi posebnih prava vučenja MMF-a rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu bruto međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa. ↑