Makroekonomskim projekcijama nastoji se sveobuhvatno predvidjeti i razumjeti buduće stanje gospodarstva. Obuhvaćaju projekcije gospodarskog rasta, inflacije, plaća, nezaposlenosti i trgovine. Stručnjaci Eurosustava i ESB a izrađuju makroekonomske projekcije za gospodarstvo europodručja i za globalno gospodarstvo. Makroekonomskim projekcijama pomažu Upravnom vijeću ESB a u procjeni gospodarskih kretanja i rizika za stabilnost cijena (ESB). Projekcije se objavljuju četiri puta godišnje: u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu. Od ulaska u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB), zajedno s ESB-om i drugim nacionalnim središnjim bankama, izrađuje dvije temeljne makroekonomske prognoze Eurosustava. Te se projekcije objavljuju u lipnju i prosincu. Pored toga, ESB dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, samostalno ažurira navedene projekcije za europodručje, dok HNB istovremeno samostalno ažurira projekcije za Hrvatsku.
Projekcija rasta ekonomske aktivnosti nije se znatno promijenila u odnosu na posljednju službenu projekciju, ali su se izmijenila očekivana kretanja glavnih sastavnica BDP-a, osobito u 2023. godini. Tako se u 2023. godini i nadalje projicira znatno usporavanje rasta (na 1,5%), pri čemu se očekuju povoljnija kretanja investicija i izvoza robe i usluga u odnosu na projekciju iz prosinca, dok je rast osobne potrošnje revidiran na niskih 0,5%, s obzirom na snažan pad zabilježen krajem 2022. te izglede da potrošnja i u prvom dijelu 2023. ostane prigušena. U drugom dijelu godine očekuje se njezin polagani oporavak zbog postupnog rasta realnih plaća u svjetlu očekivanog pada inflacije i nastavka rasta nominalnih plaća. Osim toga, u 2023. očekuje se i nastavak rasta zaposlenosti, ali slabijim intenzitetom nego lani. S druge strane, povoljna kretanja investicija krajem prošle godine upućuju na mogućnost da investicijska aktivnost u 2023. nadmaši prethodna očekivanja. Pritom bi rastu i nadalje najviše mogle pridonijeti državne investicije financirane iz fondova EU-a, dok bi privatne investicije mogle biti prigušene zbog rasta troškova financiranja. U odnosu na projekciju iz prosinca, povećan je i rast izvoza robe i usluga s obzirom na povoljnija očekivana kretanja u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima te pokazatelje koji upućuju na to da bi potražnja za turističkim uslugama mogla biti snažnija nego što se prethodno očekivalo. Tako je rast robe u 2023. povećan na blagih 0,2%, s prethodno 1,1%, dok je rast usluga korigiran na gotovo 3,0%, s 0,5%. Navedene korekcije upućuju i na veći neto doprinos inozemne potražnje u odnosu na prethodnu projekciju. Pod pretpostavkom postupnog iščezavanja cjenovnih šokova i jačanja vanjske potražnje, rast bi u 2024. mogao ojačati na 2,8%, i zadržati se blizu te razine u sljedećoj godini, pri čemu bi, promatraju li se pojedine sastavnice, rast mogao biti relativno ujednačen. Unatoč padu globalnih cijena energenata i sirovina, rizici za gospodarski rast i nadalje su naglašeni, s obzirom na neizvjesnost glede razvoja geopolitičkih nestabilnosti te rizike da inflacija bude viša i tvrdokornija od očekivanja, što bi moglo potaknuti daljnji rast kamatnih stopa i imati negativan utjecaj na kretanje raspoloživog dohotka i potrošnju.
Nakon ubrzanja na 10,7% u 2022., inflacija mjerena HIPC-om mogla bi u 2023. iznositi 7,0%, što je za 0,5 postotnih bodova niže od vrijednosti iz prethodne projekcije. Godišnji rast cijena hrane i temeljne inflacije u studenome i prosincu 2022. te u siječnju 2023. premašio je očekivanja iz prošle projekcije, pa se u tekućoj projekciji ove godine očekuje viša temeljna inflacija (7,7% naprema 6,7% iz prethodne projekcije) i snažniji rast cijena hrane (9,7% naprema 7,7% iz prethodne projekcije). S druge strane, pad cijena energenata i novi paket Vladinih mjera kojima se nastavlja ograničenje cijena struje i plina odrazili su se na smanjenje projekcije godišnje stope rasta cijena energije (na ̶ 1,4% naspram 10,5% iz prethodne projekcije). U 2024. očekuje se nastavak usporavanja inflacije, pa bi ona na razini godine mogla iznositi 3,8%, što je za 0,6 postotnih bodova više u odnosu na posljednju projekciju. U 2025. inflacija bi se mogla dodatno usporiti (na 2,2%, neznatno više nego u prošloj projekciji, kada se očekivala inflacija od 2,1%). Rizici vezani uz projekciju inflacije i nadalje su naglašeni, ali sve manje pretežu rizici povišene inflacije i njihov odnos postaje sve uravnoteženiji. S jedne strane, inflacija bi mogla biti viša u slučaju više cijene energije na svjetskom tržištu, primjerice, zbog izraženijeg utjecaja otvaranja Kine. To bi se na potrošačke cijene moglo preliti izravno, primjerice, kroz povećanje cijena naftnih derivata i/ili veće od ocijenjenog povećanje cijena energije koje se administrativno utvrđuju, i neizravno, zbog prelijevanja cijena energenata na cijene ostalih dobara i usluga. Dodatan je rizik mogućnost da rast plaća nadmaši očekivanja. S druge strane, bržem i intenzivnijem slabljenju inflacijskih pritisaka mogle bi pridonijeti niže cijene energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, izraženije usporavanje gospodarskog rasta od trenutnih očekivanja ili ulazak u recesiju te jači učinci dosadašnjeg pooštravanja monetarne politike od očekivanih, kao i niža od očekivane inflacija u glavnim vanjskotrgovinskim partnerima.
Očekivana kretanja glavnih pokazatelja stanja na tržištu rada nisu se znatno promijenila u odnosu na posljednju službenu projekciju, što je očekivano s obzirom na minimalne revizije projekcije realnih kretanja. Broj zaposlenih mogao bi u 2023. porasti malo iznad očekivanja u prethodnoj projekciji, a u 2024. malo slabije od očekivanja, odražavajući ponajviše reviziju očekivanoga kretanja gospodarske aktivnosti u spomenutom razdoblju. Istodobno, kao i u prethodnoj projekciji, u projekcijskom se razdoblju očekuje nastavak postupnog smanjivanja stope nezaposlenosti, i to malo slabijim intenzitetom od povećanja broja zaposlenih, što odražava rastuću ulogu zapošljavanja umirovljenika i stranih radnika. Realne bi se plaće, nakon pada u 2022. godini, tijekom projekcijskog razdoblja trebale postupno oporavljati.
Višak na tekućem i kapitalnom računu u cijeloj bi 2023. mogao iznositi 3,0% BDP-a, što je izrazito poboljšanje u odnosu na 0,3% BDP-a zabilježenih u 2022. godini. Samo na tekućem računu očekuje se uravnotežen saldo (̶ 0,1% BDP-a), u usporedbi s ostvarenim manjkom od 1,8% BDP-a u 2022. godini. Prognozirani rast viška ponajprije odražava očekivani daljnji rast prihoda od turizma, zatim rast neto priljeva sredstava iz proračuna EU-a te primjetno smanjenje neto uvoza energenata zbog pada cijena energenata na svjetskom tržištu. Nasuprot tome, u drugom bi smjeru trebali djelovati rast kamatnih troškova na inozemni dug domaćih sektora, daljnje pogoršavanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, kao i veća dobit banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. Projekcija viška na tekućem i kapitalnom računu znatno je povećana u odnosu na prošlu službenu projekciju (za 2,0 postotna boda). Navedena korekcija pritom gotovo u potpunosti odražava znatno veći rast prihoda od turizma nego što se ranije pretpostavljalo, čemu uvelike pridonose povoljnija ostvarenja fizičkih pokazatelja na početku godine, ali i pokazatelji rezervacija za glavni dio turističke sezone. S druge strane, neto uvoz energenata bio je u 2022. godini bitno veći nego što se očekivalo. Stoga je očekivano smanjenje cijena energenata na globalnim tržištima u 2023. godini samo ublažilo učinak nepovoljnih lanjskih ostvarenja na očekivanja za ovu godinu. Projekcija viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance revidirana je naviše i za 2024. godinu (s 0,6% BDP-a u prosinačkoj projekciji na 2,0% BDP-a).
Europska središnja banka (ESB) objavila je proljetnu prognozu za europodručje, koja je dostupna na sljedećem linku.
Tablica makroekonomskih projekcija
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako je drugačije naznačeno)
