Sažetak

• Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance tijekom prvog tromjesečja 2024. iznosio je –2,54 mlrd. EUR, u odnosu na –2,18 mlrd. EUR iz istog tromjesečja prethodne godine.
• Na financijskom računu platne bilance tijekom prvog tromjesečja 2024. zabilježen je negativan saldo od 2,70 mlrd. EUR (neto priljev kapitala), a u istom tromjesečju prethodne godine –0,76 mlrd. EUR.
• Stanje neto međunarodnih ulaganja na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosi –18,43 mlrd. EUR ili –23,8% BDP-a.
• Stanje bruto inozemnog duga na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosi 64,9 mlrd. EUR ili 83,7% BDP-a.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance (Slika 1.) u prvom je tromjesečju 2024. ostvaren manjak od 2,54 mlrd. EUR, što je za 0,36 mlrd. EUR nepovoljnije nego u istom razdoblju prethodne godine. Tome je najviše pridonio podračun usluga, čiji je pozitivni saldo smanjen za 0,28 mlrd. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ponajviše zbog nižih prihoda od usluga oplemenjivanja koje su u istom tromjesečju prethodne godine bile neuobičajeno visoke. Salda robe, primarnog i sekundarnog dohotka^[1] neznatno su se poboljšala u odnosu na prvo tromjesečje prethodne godine. Saldo kapitalnih transakcija nepovoljniji je za 0,26 mlrd. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ali je i nadalje ostao pozitivan (0,20 mlrd. EUR).

Slika 1. Platna bilanca ̶ tekući i kapitalni račun
¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Izvor: HNB

Neto priljev kapitala (negativna razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) na financijskom računu platne bilance (Slika 2.) u prvom je tromjesečju 2024. iznosio 2,70 mlrd. EUR, što je za 1,94 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Zabilježeni neto priljev kapitala pretežno je posljedica velikog neto priljeva na računu ostalih ulaganja (2,37 mlrd. EUR). Istodobno je zabilježeno i neznatno smanjenje međunarodnih pričuva, koje se nakon pristupanja Republike Hrvatske europodručju odnose uglavnom na dolarski portfelj kojim upravlja Hrvatska narodna banka. Neto priljev na podračunu izravnih ulaganja iznosio je oko 0,70 mlrd. EUR, a na podračunu portfeljnih ulaganja zabilježen je neto odljev kapitala od 1,02 mlrd. EUR.

Slika 2. Platna bilanca ̶ financijski račun
¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Izvor: HNB

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja (Tablica 1.), kumulativni saldo na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 2,64 mlrd. EUR ili 3,4% BDP-a, a za cijelu 2023. godinu, za usporedbu, zabilježeno je 3,0 mlrd. EUR, odnosno 3,9% BDP-a. U posljednja četiri tromjesečja vidljiv je i neto priljev na financijskom računu od 0,73 mlrd. EUR ili 0,9% BDP-a, u odnosu na neto odljev od 1,21 mlrd. EUR ili 1,6% BDP-a, zabilježen u 2023. godini.

Tablica 1. Platna bilanca
* Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Pozitivna neto vrijednost u Tablici 1. i na Slici 2. za pojedinu komponentu financijskog računa označuje da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina veće od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Negativna vrijednost znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina manje od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB

Neto stanje međunarodnih ulaganja (Slika 3.) na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosilo je – 18,43 mlrd. EUR, što znači povećanje negativnog salda za 1,72 mlrd. EUR u odnosu na kraj 2023. Relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja smanjio s –22,0% BDP-a, koliko je iznosio na kraju 2023., na –23,8% BDP-a.

Slika 3. Stanje međunarodnih ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog.
Izvor: HNB

S obzirom na udio stanja međunarodnih ulaganja u BDP-u prema vrsti ulaganja (Slika 4.), udio neto dužničkih ulaganja u BDP-u na kraju prvog tromjesečja 2024. pogoršao se s 3,2% na 1,5% u odnosu na kraj 2023., a udio neto vlasničkih ulaganja neznatno se poboljšao, s –25,7% na –25,4%.

Slika 4. Omjer stanja međunarodnih ulaganja i BDP-a prema vrsti ulaganja

Stanje bruto inozemnog duga (Slika 5.) na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosilo je 64,9 mlrd. EUR ili 83,7% BDP-a, što je za 0,9 mlrd. EUR više, ali za 0,7% postotnih bodova BDP-a manje nego na kraju 2023. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (70,9% ukupnog bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na kraj 2023. za 1,82 mlrd. EUR, tj. povećalo se za 1,1 postotni bod kad se promatra omjer duga i BDP-a.

Slika 5. Stanje bruto inozemnog duga^[2]

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate). Sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje). ↑

2. Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Ovaj iznos čini razlika između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, ovaj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Republici Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza. ↑