Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga predstavile su 4. veljače 2016. godine rezultate istraživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj. Ovo je mjerenje provela agencija Ipsos d.o.o., prema metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), te su njegovi nalazi usporedivi s rezultatima istog istraživanja u drugim zemljama. Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 11,7 od mogućeg 21 boda.
Istraživanje "Mjerenje financijske pismenosti" proveli su zajedno HANFA i HNB u suradnji s Ministarstvom financija RH, koordinatorom svih aktivnosti u području financijske pismenosti u našoj zemlji, a na temelju Akcijskog plana za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača za 2015. godinu. Istraživanje je provedeno metodom osobnog kontakta s ispitanicima ("licem u lice") u dobnoj skupini od 18 do 79 godina, na reprezentativnom uzorku od preko 1000 ispitanika.
OECD financijsku pismenost definira kao kombinaciju informiranosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka za ostvarenje individualne dobrobiti. Stoga su se u istraživanju mjerile tri osnovne kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca. Mjerenje je također pokazalo kakve rezultate u financijskoj pismenosti ostvaruju različite društvene skupine (dobne, rodne, obrazovne), u svim krajevima Hrvatske.
Dok prosječna ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj iznosi 11,7 bodova od mogućih 21, najnižu pismenost imaju mlađi od 19 godina (9,3), a najvišu oni višeg i visokog obrazovanja (12,8), te građani s prihodima kućanstva većim od 6.250 kn (12,8) kao i oni iz gradova s više od 100 000 stanovnika (13,1).
Većina hrvatskih građana upoznata s učincima inflacije
Što se tiče financijskog znanja, 74 posto građana upoznato je s utjecajem koji inflacija ima na njihov život, odnosno razumije da visoka inflacija znači i brz rast troškova života. Više od dvije trećine ispitanika (69 posto) upoznato je s velikim rizicima koji su povezani s visokim potencijalnim zaradama. Dvije trećine građana svjesno je koristi razumnog raspoređivanja ulaganja i štednje u svrhu zaštite od rizika – odnosno shvaća da je gubitak novca manje vjerojatan ukoliko se ulaže i štedi na više mjesta.
Također, 80 posto ispitanika razumije zadatak koji zahtjeva shvaćanje koncepta kamate na zajam.
Hrvati su općenito financijski odgovorni i neskloni rizicima; edukacija nužna za mlade i građane nižih primanja i slabijeg obrazovanja
Preko šezdeset posto građana Hrvatske pažljivo vodi računa o svojim financijskim poslovima, troškovima, financijskoj kupovini te pravovremenom podmirivanju računa i dugova. Međutim, dok takav oprez znači da Hrvati ne riskiraju previše s novcem, izbjegavajući "negativne rizike", isto vrijedi i za "pozitivne" poput ulaganja, kojima nisu skloni ni građani viših prihoda.
Slaba korelacija između financijskog znanja i financijskog ponašanja pokazuje kako građani Hrvatske, iako su relativno svjesni koristi, ali i načina financijski odgovornog ponašanja, takvo znanje ne primjenjuju uvijek u svakodnevici te bi bilo poželjno da sve edukacije pozitivno utječu na financijsko ponašanje i u stvarnom životu.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da građani nižih primanja i obrazovanja značajno manje znaju o osnovnim ekonomskim i financijskim pojmovima. Rjeđe vode budžet vlastitih kućanstava, manje su sigurni u vlastite mirovinske planove, poznaju manje financijskih proizvoda te ih ujedno rjeđe koriste.
Rezultati istraživanja usporedivi s drugim zemljama, i temelj za ocjenu edukativnih projekata
Mjerenje financijske pismenosti u RH provedeno je u sklopu drugog međunarodnog ciklusa nacionalnih testiranja koje koordinira OECD. Upitnik koji služi kao mjerni instrument izrađen je 2009. godine, a prvi puta primijenjen je 2010. godine, tijekom koordiniranog mjerenja u 14 zemalja. Od tada do danas još se 30 zemalja njime služilo u svrhu prikupljanja podataka o financijskoj pismenosti svojih građana. S obzirom da se Republika Hrvatska uključila u novi ciklus provedbe konkretnog istraživanja na međunarodnoj razini, rezultati ovog istraživanja omogućit će i usporedbu nacionalne razine pismenosti građana Republike Hrvatske s rezultatima istraživanja provedenih u ostalim zemljama. Također, ovo sveobuhvatno mjerenje financijske pismenosti u našoj zemlji bit će korisna osnova za ocjenjivanje uspješnosti budućih edukativnih projekata.
Petar-Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, u povodu predstavljanja rezultata mjerenja financijske pismenosti u RH izjavio je: "Racionalno se ponašati prema novcu i imati potrebna znanja za donošenje odluka o korištenju proizvoda i usluga važno je za svakog od nas, a primjerena i zadovoljavajuća razina financijske pismenosti bitna je i za širi društveni kontekst."
Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić u povodu predstavljanja rezultata mjerenja financijske pismenosti u RH, izjavio je: "Vjerujem da smo ovim istraživanjem dobili vrlo jasnu sliku financijske pismenosti u našoj zemlji i da će njegovi rezultati biti kvalitetno polazište za daljnje zajedničko učenje svih dionika o prioritetima ove vrste obrazovanja, a potom i za sustavno oblikovanje edukativnih programa za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača", zaključio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.