Naše potrošačke i financijske odluke nisu uvijek racionalne te su često pod utjecajem emocija, pristranosti ili pametno osmišljenih marketinških kampanja. Kako funkcionira psihologija potrošnje i zašto često radimo u korist vlastite štete pitanja su na koja nam je, u novoj epizodi HNB Podcasta, odgovore dala Ines Merkl, direktorica Moneterre – Muzeja novca Hrvatske narodne banke.
Bihevioralna ekonomija bavi se odlučivanjem i odabirom, ali ne u okolnostima idealne ili očekivane racionalnosti kao u neoklasičnoj ekonomiji već u normalnim životnim okolnostima u kojima se događaju greške i previdi. U stvarnom životu ljudsko ponašanje nikada ne može biti potpuno racionalno na način kako je racionalnost definirala određena ekonomska teorija.
Kupci često nemaju sve informacije koje su potrebne za donošenje odluka zbog čega se vode za "krdom" vjerujući da ta grupa zna više i ima informaciju više od pojedinca zbog čega je grupu korisno slijediti. Od konformizma pa do donošenja ozbiljnih financijskih odluka, slijeđenje većine može rezultirati lošim odlukama pa i stvaranjem tržišnih balona.
Novac je novac i ne bi trebalo biti razlike od plaćanja u gotovini ili karticom ako se plaća proizvod ili usluga po istoj cijeni. Razlika ipak postoji, izbor plaćanja ima vezu s našim kognitivnim procesima i osjećajem kontrole i utječe na konačnu odluku o kupovini.
Marketinški trikovi pomažu privući pozornost i ostvariti zaradu jer kupci ne donose odluke potpuno racionalno te na odlučivanje i izbor često utječe boja i okus, usporedba s drugim proizvodima, izgled paketa i mjesto u trgovini na kojem se proizvod nalazi.
Odluke ne ovise samo o nama, nego o tome koje informacije imamo. Upravo zato, vrlo je važno informirati se i osvijestiti svoje ponašanje te uočiti koje su to pogreške koje činimo kako bismo ih mogli ispraviti.
Hrvatska narodna banka prikuplja i obrađuje Vaše osobne podatke kada pristupite stranici www.hnb.hr