Hrvatska narodna banka svakih pet godina provodi tzv. veliku reviziju metodologije izračuna statistike odnosa s inozemstvom. Tako se postižu veća točnost, potpuniji obuhvat i bolja usklađenost statističkih pokazatelja s međunarodnim statističkim standardima. Tijekom revizije prethodno objavljeni pokazatelji usklađuju se s novom metodologijom i standardima te se unapređuju postojeći izvori podataka i metode njihova izračuna.
Revizija statistike odnosa s inozemstvom za 2024. godinu donosi unapređenja izvora podataka i računskih metoda kojima se HNB koristi u procesu proizvodnje statističkih pokazatelja platne bilance, stanja međunarodnih ulaganja i inozemnog duga. Revidirane vremenske serije podataka objavljene su 30. rujna 2024. s redovnom objavom podataka za drugo tromjesečje 2024. da bi se njihova objava vremenski podudarala s objavom revidiranih povijesnih podataka bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sklopu tzv. velike revizije nacionalnih računa Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Najvažnija metodološka unapređenja uvedena ovom revizijom odnose se na sljedeće:
1) uključivanje vrijednosti stanja ulaganja u nekretnine nerezidenata u RH i rezidenata RH u inozemstvu, u sklopu stanja izravnih inozemnih ulaganja; također, uvedeno je i produženje vremenske serije tokova povezanih s ovim stanjima na financijskom računu platne bilance na razdoblje 2002. – 2006.
2) reviziju procjene stanja eurske gotovine u optjecaju u RH, a time i neto izvoza euronovčanica iz RH u sklopu financijskog računa platne bilance, stanja međunarodnih ulaganja i stanja inozemnog duga
3) uključivanje procjene avansnih plaćanja povezanih s prihodima od putovanja (turizma) u sklopu financijskog računa platne bilance
4) promjenu metode evidentiranja zadržanih zarada od izravnih ulaganja kroz prelazak s tzv. "all inclusive" načela na tzv. "Current Operating Performance Concept" (načelo COPC) njihova bilježenja na tekućem i financijskom računu platne bilance
5) promjenu izračuna "Cost, Insurance, and Freight" (CIF) / "Free on Board" (FOB) prilagodbe za uvoz energenata za 2022. i 2023. godinu u sklopu tekućeg računa platne bilance.
Ostale promjene odnose se na redovne ispravke i dopune postojećih izvora podataka.
Ova revizija pokazatelja statistike odnosa s inozemstvom neće imati značajan učinak na neto pogreške i propuste u platnoj bilanci. Tako za razdoblje 2013. – 2022. ukupno kumulativno povećanje negativnih neto pogrešaka i propusta iznosi 0,12 mlrd. eura, (s 0,52 na 0,64 mlrd. eura), osim u 2023. godini u kojoj su neto pogreške i propusti promijenjeni s –1,8 na +1,27 mlrd. eura, ponajviše zbog nove procjene izvoza euronovčanica.
Za većinu revidiranih godina smanjit će se saldo tekućeg računa platne bilance, primjerice u 2023. godini za 0,5 mlrd. eura, uglavnom zbog primjene načela COPC na izračun zadržanih zarada u sklopu izravnih ulaganja.
Učinak revizije nepovoljno će utjecati i na stanje međunarodnih ulaganja. Negativni saldo stanja međunarodnih ulaganja povećao se za 3,8 mlrd. eura na kraju 2023. godine te iznosi –20,5 mlrd. eura. To povećanje uglavnom proizlazi iz porasta obveza od izravnih ulaganja zbog uključivanja stanja nekretnina u vlasništvu nerezidenata, dok su se obveze od ostalih ulaganja smanjile zbog veće procjene euronovčanica u optjecaju. S druge strane, stanje bruto inozemnog duga na kraju 2023. smanjit će se za 3,1 mlrd. eura na 60,9 mlrd. eura, također uglavnom zbog veće procjene euronovčanica u optjecaju.
Učinci na platnu bilancu, stanje međunarodnih ulaganja i stanje bruto inozemnog duga prikazani su u Tablici 1.
Tablica 1. Učinak revizije na glavne komponente statistike odnosa s inozemstvom, 2013. – 2023.