Guverner Boris Vujčić razgovarao je s novinarom financijskog portala MNI Lukeom Heightonom. Intervju je objavljen 9. listopada 2024.

„Temeljna inflacija i nadalje je ključna za određivanje putanje kamatnih stopa Europske središnje banke”, izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić za MNI uoči naširoko očekivanog smanjenja sljedećeg tjedna, dodavši da se inflacija vjerojatno neće smanjiti ispod ciljane vrijednosti od 2% u sljedećoj godini.

„Unatoč tome što su se zbog inflacije koja je niža od očekivane i slabljenja realnog gospodarstva stvorila očekivanja o smanjenju u listopadu, na podatke iz rujna utjecao je pad cijena energije koji se već poništava”, izjavio je Vujčić u intervjuu, u kojem nije želio anticipirati odluku koja bi trebala biti donesena sljedeći tjedan.

„Rizici za rast trenutačno su ponajprije geopolitički, a nedavno su porasli zbog događaja na Bliskom istoku, ali i dalje se postavlja pitanje što će biti s inflacijom cijena usluga. Drugim riječima, koliko će se brzo smanjivati temeljna inflacija?”, rekao je Vujčić. „Rizik podbačaja u odnosu na cilj od 2% sljedeće godine trenutačno nije velik. Razumije se, to bi se moglo promijeniti. No ti su se rizici nedavno činili većima, kad je smanjenje cijena energije, da se nastavilo bržim tempom nego što smo očekivali, moglo rezultirati podbačajem u odnosu cilj u 2025.”

„Sastanak u prosincu bit će‚potpuno otvoren’ i neće ovisiti o onome što će se dogoditi u listopadu,” izjavio je Vujčić, dodavši da će na proces odlučivanja najviše utjecati ulazni podaci i najnovije makroekonomske projekcije.

Vujčić, kojega se smatra jastrebom, više vjeruje nedavnim projekcijama prema kojima se inflacija približava cilju tijekom iduće godine, nakon razdoblja kad su te projekcije bile dovedene u pitanje.

„Kad je riječ o 2025. godini, čini mi se da nešto veći rizik za naše projekcije proizlazi iz prognoze o rastu produktivnosti nego iz pretpostavke o usporavanju pritisaka na plaće. Plaće su u najvećoj mjeri sustigle cijene, i to će se djelomično nastaviti, ali cjelokupni pritisci na plaće trebali bi se usporiti. Više me zabrinjava nedostatak rasta produktivnosti”, izjavio je.

„Tržišna očekivanja u vezi s tim da će se inflacija zaustaviti ispod cilja od 2% u 2025., posebno ona koja su nastala na osnovi ugovora o razmjeni povezanih s inflacijom na koje utječu kolebljive cijene nafte, i procjene o neutralnim i krajnjim stopama, treba uzimati s oprezom", rekao je.

„Mi imamo taj luksuz da ne moramo prognozirati krajnju stopu i brzinu kojom će se ostvariti, tržišta nemaju taj luksuz... Naše projekcije više ovise o velikom broju cikličkih i strukturalnijih čimbenika."

Ne znamo koliko će iznositi krajnja stopa, i bio bih vrlo oprezan kad je riječ o njezinom prognoziranju. Neki su to pokušali na uzlaznoj putanji, i to se nije pokazalo dobrim.

ESB bi zasad trebao nastaviti sa svojim pristupom odlučivanja na svakom sastanku, umjesto da daje dugoročnije smjernice buduće monetarne politike”, izjavio je Vujčić.

„Kad slušate donositelje politika ESB-a zapravo je to uvijek nekakva kombinacija ‚kratkoročnih neobvezujućih smjernica buduće monetarne politike’ i pristupa odlučivanja na svakom sastanku. Razni ljudi šalju signale koji se pomalo razlikuju. Prije je, međutim, postojao, rekao bih, institucionalni oblik davanja smjernica buduće monetarne politike, koji se koristio kao instrument monetarne politike, a toga više nema. Odlučili smo da je bolje držati se pristupa od sastanka do sastanka i ne vidim zašto bi se to promijenilo. ”

Vujčić je napomenuo da su i učinci pooštravanja monetarne politike i učinci popuštanja dosad bili u skladu s očekivanjima, s tim da neki od učinaka pooštrene politike još trebaju djelovati na gospodarstvo, čak i kako se financijski uvjeti budu ublažavali u očekivanju spuštanja stopa.

„Iako će ublažavanje globalnih monetarnih uvjeta pomoći europodručju, pomoći će i konkurenciji, npr. Kini”, ustvrdio je i dodao da je njemačko gospodarstvo ‚najslabiji dio europske slagalice’.

„Uz sadašnje razine stopa, politika Feda manje je značajna za ESB”, napomenuo je.

„Zasad bi bilo primjereno da ESB nastavi s politikom popuštanja postupno po 25 baznih bodova.”

„Ne vidim pravog razloga da razmišljamo o većim rezovima od onih koje smo već napravili. Počeli smo na vrijeme, napredujemo postupno, kako smo planirali, i tako je najbolje nastaviti, rezovima od 25 baznih bodova."