Guverner Boris Vujčić razgovarao je s novinarom portala Politico Carlom Boffom. Intervju je objavljen 4. prosinca 2024.
Po riječima guvernera Hrvatske narodne banke, Borisa Vujčića, Europska središnja banka na dobrom je putu da nastavi postupno smanjivati kamatne stope na sastanku idućeg tjedna i neće se odlučiti na krupnije poteze.
Vujčić, član Upravnog vijeća kojega obično drže za umjerenog jastreba, rekao je u intervjuu za POLITICO, koji je dao u ponedjeljak, i da ne smatra vjerojatnim da će biti većih iznenađenja. „Mislim da neće biti teško donijeti odluku u prosincu,” tvrdi.
Očekuje se da će ESB na sastanku 12. prosinca sniziti kamatne stope četvrti put ove godine zbog zabrinutosti u vezi sa znatnim pogoršanjem raspoloženja europskih poduzeća, vidljivog iz najnovijih podataka. No tržišta se ne slažu u tome koliko bi to sniženje moglo iznositi, procjenjujući da postoji 20 posto šanse da bi se ESB mogao odlučiti za rez od 0,5 postotnih bodova.
Vujčić je najodlučnije do sada odbacio mogućnost da će članovi Upravnog vijeća ozbiljno razmatrati argumente za veliki rez kamatnih stopa. „Znam da članovi Upravnog vijeća slično razmišljaju i ne vjerujem da će se to na idućim sastancima znatnije promijeniti,” izjavio je guverner.
ESB-ova ključna kamatna stopa na novčani depozit trenutačno iznosi 3,25 posto, nakon što je ove godine tri puta smanjena za 0,25 postotnih bodova.
Međutim, Vujčić ipak priznaje da bi se stvari mogle zaoštriti kad ESB-ova monetarna politika postane akomodativnija.
Zasad se većina ekonomskih podataka objavljenih nakon ESB-ove posljednje odluke o monetarnoj politici iz listopada blisko podudara s ESB-ovim službenim prognozama. Jedina je iznimka inflacija u eurozoni, koja se u studenome ubrzala na 2,3 posto godišnje. Vujčić to pripisuje tome što je iz izračuna isključen utjecaj visokih cijena energije iz prijašnjih godina.
Osvrnuvši se na inflaciju cijena usluga, koja je i nadalje visoka zbog nastavka rasta plaća, Vujčić je izjavio kako očekuje da će nove prognoze ESB-a, koje se objavljuju sljedećeg tjedna, signalizirati znatan pad krajem 2025.
Kako povećati povjerenje
Međutim, u ESB-u je na pomolu žestoka rasprava o tome kako na najbolji način upravljati očekivanjima o dugoročnijoj monetarnoj politici u politički nesigurnom dobu. Više konkretnih smjernica pomoglo bi, teoretski, da se poveća povjerenje potrošača i poduzeća. Takav pristup podržavaju članovi Upravnog vijeća Fabio Panetta i Olli Rehn, ali nisu svi uvjereni da je ispravan.
ESB od 2022. manevrira u vrlo nesigurnom okružju primjenjujući pristup „od sastanka do sastanka”, pružajući tržištima malo ili nimalo smjernica. Vujčić smatra da taj pristup dobro služi kreatorima politika i da će se i nadalje primjenjivati.
„Na skliskoj cesti hodate malim koracima, i to je ono što mi činimo,” izjavio je.
Nesigurnost je djelomično povezana s izborom Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i iznosom carina koje bi mogao nametnuti Europi kad preuzme dužnost. Vujčić upozorava da će se monetarna politika, ako želi biti djelotvorna, morati prilagođavati trgovinskoj politici SAD-a, ali i taktici odgovora EU-a.
Vujčić smatra da je s ekonomskog stajališta pravi problem „trgovinski rat s različitim načinima odmazde.” Po njemu će to najvjerojatnije rezultirati povećanim inflacijskim pritiscima.
Fiskalnu kuću treba dovesti u red
Drugi mogući izvor nestabilnosti za eurozonu odnosi se na politički zastoj povezan s francuskim proračunom, koji bi mogao uzrokovati pad snažno podijeljene vlade Michela Barniera. U ponedjeljak su troškovi zaduživanja desetogodišnjim obveznicama Francuske dosegnuli rekordnu razinu u posljednjih dvanaest godina, 0,88 postotnih bodova višu od onih Njemačke, što je znak povećane uznemirenosti tržišta.
Vujčić ne smatra da postoji mogućnost da će ESB izravno intervenirati na tržištu da suzbije nestabilnost, ali naglašava da fiskalnu disciplinu na cijelom kontinentu treba ozbiljno shvatiti.
Međutim, najviše razloga za zabrinutost pruža mogućnost da bi kriza na tržištu obveznica mogla stvoriti pritisak na ESB da aktivira svoj instrument zaštite transmisije. Svrha tog instrumenta, prezentiranog javnosti 2022., bila je da se zemlje eurozone zaštite od neopravdanih špekulativnih napada u vrijeme kad je ESB agresivno podizao kamatne stope. Međutim, on do sada nije upotrijebljen u praksi.
Vujčić nije želio komentirati koliko je vjerojatno da bi se to moglo promijeniti s obzirom na situaciju u Francuskoj, nego se izravno osvrnuo na izvor problema.
„Mislim da je najvažnije da se fiskalna kuća dovede u red tako da ubuduće ne uzrokuje incidente na tržištima državnih obveznica,” izjavio je.
Slična je tvrdnja iznesena u ESB-ovom Pregledu financijske stabilnosti prošlog mjeseca: naglašava se da preopterećene javne financije uz nizak potencijal rasta stvaraju rizik da se ponovno potakne zabrinutost tržišta u vezi s održivošću državnog duga.
Intervju je dostupan na internetskim stranicama portala Politico na engleskom jeziku.