Nakupljena potražnja, osobito za uslugama, očuvala je snažan zamah domaće gospodarske aktivnosti u uvjetima razmjerno slabe gospodarske aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima i zaoštrenih globalnih uvjeta financiranja pa se ocjenjuje da bi realni BDP Hrvatske u 2023. mogao porasti za 2,9%, što je zamjetno iznad prethodnih očekivanja. Iznimno snažna potražnja za turističkim uslugama, koju sugeriraju predsezonski pokazatelji, mogla bi rezultirati nastavkom razmjerno snažnog rasta realnog izvoza usluga. Očekuje se i nastavak rasta investicijske aktivnosti, pri čemu bi rast privatnih investicija mogao usporiti, a investicijska aktivnost opće države ojačati zbog viših iznosa sredstava povučenih iz fondova EU-a. Očekuje se i povećanje osobne potrošnje s obzirom na intenziviranje rasta plaća i oporavak realnih dohodaka. Usprkos spomenutim čimbenicima, želja kućanstava da ojačaju tekuću štednju, kao i još uvijek razmjerno slab potrošački optimizam, mogli bi donekle prigušiti rast osobne potrošnje. Izvoz robe mogao bi se malo smanjiti, uzevši u obzir dostupna ostvarenja, ali i slabu aktivnost u zemljama koje su hrvatski glavni vanjski trgovinski partneri, nepovoljniju cjenovnu konkurentnost te promjene u strukturi potražnje. U nastavku projekcijskog horizonta očekuje se blago usporavanje rasta agregatne ekonomske aktivnosti. Pritom bi se mogao usporiti rast investicijske aktivnosti, državne potrošnje te izvoza usluga dok bi se izvoz robe i osobna potrošnja mogli povećati. Rizici za gospodarski rast čine se uravnoteženi. Negativni rizici proizlaze iz produženog trajanja rata u Ukrajini te i dalje prisutnih geopolitičkih napetosti čija bi eskalacija mogla nepovoljno utjecati na globalna kretanja a onda i recesijom u pojedinim ekonomijama, što bi se u konačnici moglo nepovoljno odraziti i na hrvatsko gospodarstvo. Zaoštreni uvjeti financiranja s ciljem suzbijanja i dalje povišene inflacije mogli bi se početi snažnije prelijevati na gospodarska kretanja u Hrvatskoj. Nasuprot tome, uvođenje eura i ulazak u šengensku zonu mogli bi povoljno utjecati na fizičke i financijske pokazatelje u turizmu, međunarodnu trgovinu te investicije. Povoljna kretanja na tržištu rada mogla bi rezultirati snažnijom domaćom potražnjom u odnosu na trenutno projicirana kretanja.
Pad cijena energije s prošlogodišnjih povišenih razina i očekivano usporavanje rasta cijena ostalih potkomponenti inflacije mogli bi u ovoj godini inflaciju mjerenu HIPC-om spustiti na 7,7%. Unatoč postupnom usporavanju godišnjeg rasta cijena hrane i temeljne inflacije, tekuća inflacija je i dalje povišena pa su recentna su ostvarenja premašila očekivanja iz prethodne projekcije. Inflacijski pritisci tako su i dalje ustrajni zbog neizravnih učinaka ranijeg porasta cijena energenata i ostalih ulaznih troškova, preusmjeravanja potražnje prema uslugama te sve jačeg rasta nominalnih plaća u uvjetima i dalje povišenih profita. U tekućoj godini očekuje se usporavanje godišnjeg rasta cijena hrane, uvelike pod utjecajem recentnog pojeftinjenja energije i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu. Usto, prisutan je povoljan statistički učinak baznog razdoblja, s obzirom na primjetno poskupljenje hrane tijekom gotovo cijele 2022. godine. Za razliku od očekivanog smanjenja prosječne godišnje stope rasta cijena hrane i pada cijena energije, temeljna inflacija bi se mogla blago ubrzati, budući da je u 2023. prenesena visoka razina inflacije. Pritom se očekuje usporavanje nastavak usporavanja temeljne inflacije s trenutnih razina u uvjetima smanjenja ulaznih troškova, normaliziranih dobavnih lanaca te postupnog jačanja utjecaja monetarnog zaoštravanja, što bi ujedno ostvarenja na kraju projekcijskog horizonta trebalo približiti ciljanoj stopi inflacije u europodručju. Rizici vezani uz projekciju inflacije i dalje su naglašeni, ali postupno postaju sve uravnoteženiji. Inflacija bi mogla biti viša od očekivane u slučaju više cijene energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, mogućnosti da rast plaća nadmaši trenutna očekivanja, ukoliko poduzeća budu nastojala očuvati povišenu razinu profitabilnosti te više od očekivane inflacije u najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske. Nasuprot tome, niža bi se inflacija mogla ostvariti u slučaju nižih cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu zbog smanjenja globalnog gospodarskog rasta ili ulaska u recesiju. Pored toga, na nižu bi inflaciju mogli djelovati jači učinci dosadašnjeg pooštravanja monetarne politike.
Očekivana kretanja glavnih pokazatelja na tržištu rada za tekuću godinu povoljnija su u odnosu na prethodnu projekciju, što je u skladu s dinamičnijom realnom aktivnošću. Broj zaposlenih mogao bi tako u 2023. porasti za 1,5%, a stopa nezaposlenosti sniziti se na 6,5% radne snage, pri čemu je vidljiv rast stope participacije radne snage, uvelike zbog rastuće uloge zapošljavanja umirovljenika, kao i sve veći broj zaposlenih stranih radnika. Rast plaća na početku godine nadmašio je prethodna očekivanja, što vjerojatno odražava jednokratni utjecaj nadoknade gubitka realnih prihoda u uvjetima vrlo dobrih poslovnih rezultata. Nedostatna ponuda odgovarajuće radne snage i erozija kupovne moći zaposlenika tako je potaknula porast plaća, što može smanjiti fluktuacije radnika i s njima povezane troškove za poslodavce u uvjetima oskudne radne snage. U nastavku projekcijskog horizonta očekuje se daljnje postupno poboljšanje pokazatelja na tržištu rada uz oporavak realnih plaća.
Višak na tekućem i kapitalnom računu Hrvatske u 2023. mogao bi se utrostručiti u odnosu na prethodnu godinu (s 1% BDP-a na 3,2% BDP-a). Ocijenjeni rast viška odražava očekivani rast prihoda od turizma koji bi ove godine mogao nadmašiti prošlogodišnje rekordne rezultate, poboljšanje uvjeta razmjene (osjetno smanjenje neto uvoza energenata) te rast neto priljeva sredstava iz proračuna EU-a. U suprotnome bi smjeru mogli djelovati rast kamatnih troškova na inozemni dug domaćih sektora, daljnje pogoršavanje ukupnog manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom u uvjetima snažne domaće potražnje te veća dobit banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. U nastavku projekcijskog horizonta višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance bi se mogao postupno smanjiti zbog nastavka produbljivanja manjka u robnoj razmjeni te smanjenja neto korištenja sredstava iz fondova EU-a nakon očekivanih rekordnih isplata u 2023., koja je krajnji rok za isplate iz prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira (za razdoblje od 2014. do 2020.) te namjenskih sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu područja pogođenih potresima.
Europska središnja banka (ESB) objavila je ljetnu prognozu za europodručje, koja je dostupna na sljedećem linku.
Tablica 1. Makroekonomske projekcije za Hrvatsku
