Makroekonomskim projekcijama nastoji se sveobuhvatno predvidjeti i razumjeti buduće stanje gospodarstva. Obuhvaćaju projekcije gospodarskog rasta, inflacije, plaća, nezaposlenosti i trgovine. Stručnjaci Eurosustava izrađuju makroekonomske projekcije za gospodarstvo europodručja i za globalno gospodarstvo. Makroekonomskim projekcijama pomažu Upravnom vijeću ESB‑a u procjeni gospodarskih kretanja i rizika za stabilnost cijena (ESB). Od ulaska u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB), zajedno s ESB-om i drugim nacionalnim središnjim bankama, izrađuje dvije temeljne makroekonomske prognoze Eurosustava. Te se projekcije objavljuju u lipnju i prosincu. Pored toga, ESB dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, samostalno ažurira navedene projekcije za europodručje, dok HNB istovremeno samostalno ažurira projekcije za Hrvatsku.
Premda je globalni gospodarski rast usporio krajem prošle i na početku tekuće godine, očekivanja za 2024. blago su poboljšana u odnosu na projekciju iz prosinca 2023., a sada se očekuju i nešto slabiji cjenovni pritisci. Povoljnija očekivanja glede globalnog gospodarskog rasta uglavnom odražavaju povoljnija ostvarenja u američkom gospodarstvu koja su potaknuta snažnim tržištem rada i oporavkom investicijske aktivnosti. Usto, unatoč velikoj neizvjesnosti, donekle su poboljšana i očekivanja za zemlje s tržištima u nastajanju. Istodobno, međunarodna trgovinska razmjena ne prati dinamiku globalne gospodarske aktivnosti pa njen doprinos globalnom rastu ostaje prigušen. Globalni cjenovni pritisci oslabili su krajem prošle godine više nego što se predviđalo, pa su stoga naniže revidirana i očekivana kretanja inflacije u većini zemalja. Pritom su najviše revidirane cijene energenata, poglavito električne energije i plina na europskom tržištu, čijem padu pridonosi smanjenje neizvjesnosti oko ponude tih energenata, kao i slaba potražnja tijekom natprosječno tople zime. S druge strane, očekuju se nešto više cijene prehrambenih i industrijskih sirovina. Rizici za globalnu inflaciju i gospodarski rast i dalje su vrlo naglašeni, a uglavnom su vezani uz moguću eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i rata u Ukrajini kao i poremećaje u Crvenom moru koji bi mogli dodatno povećati neizvjesnost i potaknuti novi rast cijena energenata i drugih sirovina.
U takvim se uvjetima očekuje da bi realan rast u Hrvatskoj mogao ubrzati u 2024. u odnosu na prošlu godinu, i to više nego što se ranije predviđalo zbog nešto povoljnijih ostvarenja na prelasku u tekuću godinu. Očekivani rast realnog BDP-a Hrvatske u 2024. revidiran je na 3,2%, nakon čega se očekuje njegovo blago usporavanje na prosječnih 2,7% prema kraju projekcijskog razdoblja. Očekivanja kretanja u 2024. i dalje ostaju najviše pod utjecajem robusnog rasta domaće potražnje, posebice osobne potrošnje podržane povoljnim kretanjima na tržištu rada i rastom realnih dohodaka. Očekuje se i nastavak rasta investicijske aktivnosti, iako sporijim intenzitetom nego u 2023., s obzirom na to da bi se javne investicije mogle početi smanjivati uslijed završetka nekih programa i projekata financiranih iz EU fondova. Nadalje, mogao bi se ubrzati i rast robnog izvoza, dok bi rast izvoza usluga mogao usporiti nakon snažnog oporavka od pandemije. Ipak, kako se s jačanjem domaće potražnje može očekivati i intenziviranje rasta uvoza, doprinos neto inozemne potražnje mogao bi ponovno postati blago negativan. U ostatku projekcijskog horizonta gospodarski bi rast najviše mogla nastaviti poticati domaća potražnja, dok bi doprinos neto inozemne potražnje mogao biti neutralan. Rizici za rast realnog BDP-a Hrvatske i dalje se čine blago negativnima. Gospodarska i cjenovna kretanja u međunarodnom okružju i posebno najvažnijim trgovinskim partnerima i nadalje su vrlo neizvjesna, a i nepovoljan učinak pooštrenih uvjeta financiranja mogao bi biti snažniji nego što se trenutno očekuje. S druge strane, u slučaju smirivanja geopolitičkih napetosti, kretanje vanjske potražnje moglo bi nadmašiti očekivanja i povoljno djelovati na hrvatski izvoz, a snažniji rast realnoga raspoloživog dohotka mogao bi potaknuti i veći rast osobne potrošnje.
Na domaćem tržištu rada očekuje se razmjerno snažan rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti uz daljnji porast nominalnih plaća iako slabijeg intenziteta, praćeno postupnim oporavkom realnih plaća. Uvažavajući nastavak uzlazne faze ekonomskog ciklusa, očekuje se daljnji rast zaposlenosti (1,8% u 2024.), premda po nižim stopama prema drugome dijelu projekcijskog razdoblja. Istodobno se očekuje i nastavak pada nezaposlenosti te bi u 2024. anketna stopa nezaposlenosti mogla iznositi 6%. U 2024. očekuje se i nastavak rasta nominalnih i realnih bruto plaća u Hrvatskoj, premda nešto slabijim intenzitetom nego prošle godine, uz izraženiji porast plaća u javnome sektoru, iako će to ovisiti o pregovaračkoj moći radnika u privatnom sektoru. Usporavanje rasta plaća očekuje se i u ostatku projekcijskog horizonta.
U uvjetima prigušenih tekućih inflacijskih pritisaka uslijed iščezavanja ranijih šokova, u narednim se mjesecima očekuje nastavak usporavanja inflacije. Zadržavanju tekućih inflacijskih pritisaka na niskoj razini u prilog ide smanjivanje inflacije proizvođačkih cijena, a u većem dijelu 2024. očekuje se i povoljno djelovanje baznih učinaka. Ocjenjuje se tako da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj u 2024. mogla više no prepoloviti, s 8,4% u 2023. na 3,5%, kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenata, a ponajviše temeljne inflacije. Nakon što su lani stagnirale, cijene energije bi se u ovoj godini mogle vrlo blago smanjiti, uz pretpostavku da se administrativno regulirane cijene plina i električne energije za kućanstva neće mijenjati. Zamjetnom usporavanju inflacije cijena hrane i industrijskih proizvoda moglo bi pogodovati okružje nižih cijena energije i prehrambenih sirovina te normaliziranih lanaca opskrbe. Očekuje se i da će se inflacija cijena usluga prepoloviti u 2024., pri čemu bi se važnost činitelja koji su ranije pridonosili znatnom rastu cijena ugostiteljskih usluga i usluga smještaja, a to su prije svega snažna potražnja te konvergencija cijena prema prosjeku europodručja, trebala smanjiti. Daljnje usporavanje ukupne inflacije u 2025. i 2026. na 2,4% odnosno 2,0% odražava očekivani nastavak smanjivanja temeljne inflacije i inflacije cijena hrane. Rizici vezani uz projekciju inflacije u tekućoj godini ocjenjuju se uravnoteženima. S jedne strane, geopolitičke napetosti mogle bi dovesti do rasta cijena energenata i drugih sirovina, a nepovoljni vremenski uvjeti mogli bi potaknuti neočekivani porast cijena hrane. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da plaće rastu snažnije od očekivanja ili da profiti ne nastave apsorbirati dio pritisaka na rast cijena povezanih sa snažnim rastom plaća. S druge strane, slabiji gospodarski rast, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitiji pad cijena sirovina na svjetskom tržištu, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane.
Nakon što je u 2023. godini višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance Hrvatske dosegnuo vrlo visoke razine, nešto niži višak očekuje se u tekućoj i narednim godinama. Izrazito visok višak tekućeg i kapitalnog računa od 4% BDP-a u 2023. rezultat je pada cijena energije i rasta prihoda od turizma, kao i rekordnih iznosa priljeva sredstava iz fondova EU-a uoči isteka roka za korištenje sredstava iz financijske perspektive za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Kako ti povoljni učinci budu postupno iščezavali, očekuje se smanjenje viška tekućeg i kapitalnog računa na 3,8% BDP-a u 2024., odnosno na 3,1% BDP-a krajem projekcijskog razdoblja. Pad viška uglavnom proizlazi iz manjih očekivanih priljeva sredstava iz proračuna EU-a u odnosu na vrhunac ostvaren u 2023., te rasta vanjskotrgovinskog manjka u skladu s jačanjem domaće potražnje. Negativno bi se na ukupni saldo mogao odraziti i daljnji rast rashoda na računu dohodaka, ponajprije uslijed rasta zarada stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj, čiji će utjecaj na platnu bilancu postati sve naglašeniji. Suprotan učinak mogao bi imati pad dobiti banaka nakon iznimnih rezultata u 2023. Tijekom projekcijskog horizonta očekuje se i kontinuirani rast prihoda od turizma, premda po nižim stopama nego ranije zbog ograničenja na strani ponude. Rizici u ekonomskim odnosima s inozemstvom i dalje su vrlo naglašeni, a uglavnom su vezani uz cijene energenata i drugih sirovina, zatim geopolitičke napetosti te trgovinsku fragmentaciju koji mogu otežati trgovinsku razmjenu i pogoršati investicijski sentiment. Postoje i rizici vezani uz korištenje fondova EU-a koje bi moglo premašiti tekuća očekivanja, ali i podbaciti zbog ograničenja apsorpcijskih kapaciteta domaćih korisnika.
Europska središnja banka (ESB) objavila je proljetnu prognozu za europodručje koja je dostupna na sljedećem linku.
Tablica makroekonomskih projekcija za Hrvatsku
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako je drugačije naznačeno)
