Unatoč padu inozemne potražnje i zaoštrenim uvjetima financiranja, hrvatsko gospodarstvo je u 2023. godini nastavilo rasti znatno iznad prosjeka EU-a i europodručja, a takav bi se trend mogao nastaviti i u narednim godinama. Razmjerno brz rast hrvatskog gospodarstva odraz je više čimbenika, uključujući snažnu potražnju za turističkim uslugama, zatim intenziviranje korištenja EU fondova te ekspanzivno usmjerenu fiskalnu politiku. U takvim su uvjetima nastavljena i povoljna kretanja na tržištu rada, što je podržalo solidan rast osobne potrošnje. Sveukupno bi tako realna gospodarska aktivnost ove godine mogla biti veća za 2,6% u odnosu na 2022., a sljedeće godine rast bi mogao ojačati na 3,0%, uslijed očekivanog oporavka vanjske potražnje i nastavka relativno ekspanzivnog usmjerenja fiskalne politike. Sljedeće godine dodatno bi mogao ojačati i rast osobne potrošnje zahvaljujući intenziviranju rasta realnog raspoloživog dohotka stanovništva. On pak uvelike zrcali očekivani porast proračunskih rashoda za socijalne naknade, kao i nastavak razmjerno snažnog rasta realnih plaća u uvjetima usporavanja inflacije. S druge strane, nakon iznimno snažnog rasta u 2023., rast investicija bi se u narednoj godini mogao usporiti, kao i rast izvoza usluga, s obzirom na dosegnute visoke razine dolazaka i noćenja stranih gostiju. U nastavku projekcijskog horizonta rast bi mogao ponovno usporiti na 2,6%, pri čemu se očekuje razmjerno ujednačen rast pojedinih sastavnica BDP-a. Rizici vezani uz središnju projekciju realnoga rasta hrvatskog gospodarstva čine se blago negativni. Zbog geopolitičkih napetosti, gospodarska kretanja u međunarodnom okružju, kao i kretanja cijena sirovina i energenata, i dalje su vrlo neizvjesna. Osim toga, nepovoljan učinak zaoštrenih uvjeta financiranja, koji odražavaju potrebu suzbijanja i dalje povišene inflacije, na gospodarska kretanja u Hrvatskoj i europodručju mogao bi biti snažniji od trenutnih očekivanja. S druge strane, ulazak Hrvatske u Schengen i europodručje mogao bi rezultirati još povoljnijim kretanjima u turizmu te većim priljevima stranih ulaganja, a snažniji rast realnog raspoloživog dohotka mogao bi potaknuti i veći rast osobne potrošnje nego što se trenutno očekuje.
Inflacija se, zahvaljujući slabljenju tekućih inflacijskih pritisaka i iščezavanju učinaka ranijih poskupljenja svih glavnih komponenti, kontinuirano smanjivala kroz veći dio 2023., a takav se trend očekuje i u 2024. Prema trenutnim ocjenama, prosječna inflacija mogla bi u 2023. iznositi 8,4%, a sljedeće godine se usporiti na 4,0%. Usporavanje inflacije u tekućoj godini u prvom je redu rezultat znatno nižih cijena energije u usporedbi s iznimno visokim razinama u 2022. Uz pretpostavku nepromijenjenih cijena struje i plina u 2024. te uz očekivano blago smanjenje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, inflacija cijena energije mogla bi ostati niska i sljedeće godine. Trendu usporavanja inflacije u tekućoj godini u manjoj mjeri pridonosi i smanjenje inflacije cijena hrane koje bi moglo biti još izraženije u 2024. Dok bi u tekućoj godini učinak usporavanja inflacije cijena energije i hrane mogao biti poništen povećanjem cijena ostalih komponenti inflacije, naredne se godine očekuje primjetno usporavanje temeljne inflacije. Ipak, zbog izraženih bi se pritisaka s tržišta rada, kao i snažne potražnje, temeljna inflacija tijekom 2024. mogla zadržati na razini iznad 4%, pri čemu bi u kratkom roku inflacija cijena usluga mogla ostati nešto izraženija nego inflacija cijena industrijskih dobara. U ostatku projekcijskog horizonta, u uvjetima slabljenja troškovnih pritisaka i povišenih kamatnih stopa, očekuje se nastavak usporavanja inflacije na 2,5% u 2025. te povratak na ciljanu razinu od 2,0% u 2026. godini. Rizici vezani uz ostvarivanje predviđene inflacije i dalje su izraženi, ali se ocjenjuju uravnoteženima. Geopolitičke napetosti i dalje predstavljaju moguće izazove u opskrbi energijom i drugim sirovinama, što bi moglo rezultirati povećanjem njihovih cijena. Osim toga, nepovoljni vremenski uvjeti mogli bi potaknuti neočekivani rast cijena hrane. To bi pak moglo usporiti predviđeni pad inflacijskih očekivanja i rezultirati snažnijim pritiskom na povećanje plaća. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja doprinosa profita inflaciji, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo utjecaj rasta plaća. S druge strane, slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane.
Recentna ostvarenja glavnih pokazatelja na tržištu rada upućuju na i dalje povoljne trendove. Uvažavajući dobra ostvarenja u prvome polugodištu, broj zaposlenih u 2023. mogao bi porasti za 2,3% u odnosu na prethodnu godinu. U 2024. očekuje se rast zaposlenosti od oko 1,8% te nešto niži porast u ostatku projekcijskog razdoblja. U projekcijskom se razdoblju očekuje i nastavak postupnog smanjivanja nezaposlenosti, pri čemu bi ono moglo biti slabijeg intenziteta od rasta broja zaposlenih, što je dijelom posljedica i sve izraženijeg zapošljavanja stranih radnika te umirovljenika koji rade do polovice radnog vremena. Kada je riječ o plaćama, očekivana stopa rasta bruto plaća u 2023. iznosi 14,5%, a takvom rastu najviše pridonosi rast plaća u javnom sektoru. Realne plaće, nakon izraženog pada u 2022. godini, mogle bi u tekućoj godini porasti za 5,7%. Rast nominalnih i realnih bruto plaća trebao bi se nastaviti i tijekom 2024., a mogao bi biti nešto izraženiji u javnom sektoru. U ostatku projekcijskog razdoblja očekuje se daljnji rast broja zaposlenih i smanjenje stope nezaposlenosti, kao i nešto umjereniji rast nominalnih i realnih bruto plaća.
Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u cijeloj bi 2023. mogao iznositi 4,0% BDP-a i tako se znatno poboljšati u odnosu na manjak od -0,3% BDP-a zabilježen u 2022. godini. Izrazito poboljšanje salda tekućeg računa u 2023. prvenstveno odražava povećanje neto izvoza usluga, poglavito prihoda od turizma, a očekuje se i znatno manji deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, posebice zahvaljujući padu neto uvoza energenata. Poboljšanje salda kapitalnoga računa rezultat je rekordnog korištenja sredstava iz fondova EU-a u protekloj godini koja je posljednja godina korištenja sredstava iz višegodišnje financijske perspektive 2014.-2020. te sredstava iz Europskog fonda solidarnosti. Kako se sljedeće godine očekuje manje korištenja sredstava iz fondova EU-a, kao i ponovni rast manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, višak na tekućem i kapitalnom računu mogao bi se smanjiti na 2,3% BDP-a. Prema kraju projekcijskog razdoblja, saldo tekućeg računa mogao bi se nastaviti blago pogoršavati u skladu s daljnjim oporavkom domaće potražnje, ali bi njegovo pogoršanje mogao ublažiti ponovni porast korištenja sredstava iz fondova EU-a.
Europska središnja banka (ESB) objavila je prognozu za europodručje.
Tablica 1. Makroekonomske projekcije za Hrvatsku
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako je drugačije naznačeno)
