Velika učenička debata, održana u Hrvatskoj narodnoj banci 26. ožujka 2021., bila je glavni događaj obilježavanja Svjetskog tjedna novca u Hrvatskoj narodnoj banci. Zbog provođenja epidemioloških mjera u Okrugloj dvorani HNB-a o temi "Trebaju li banke biti društveno odgovorne: da ili ne?" debatirali su članovi Hrvatskoga debatnog društva, učenici Gimnazije Tituša Brezovačkog, Druge, Desete i Petnaeste gimnazije iz Zagreba.
Učenici srednjih škola iz cijele Hrvatske pratili su tijek debate uživo putem streaminga na Youtube kanalu i Facebooku HNB-a te su na taj način bili u prilici izraziti svoje mišljenje i postavljati pitanja te glasali za afirmacijski ili negacijski tim.
Da banke trebaju biti društveno odgovorne tvrdio je afirmacijski tim. Maša Karapandža, Anabel Dautović i Jerina Kalajžić objasnile su da su banke ključan faktor razvoja i utječu na gospodarstvo te bi trebale poslovati na društveno odgovoran način pri čemu su kao najbolje primjere navele ulaganja banaka u zelenu tehnologiju. Društveni problemi kao što su ekološki problemi ili pitanja diskriminacije, ne tiču se samo države već svih nas pa tako i banaka kao važnih aktera u društvu. Banke mogu biti profitabilnije i preuzimati manje rizika ako ulažu u tvrtke koje posluju na ekološki način, a i klijenti će radije za poslovanje birati banke koje su društveno osviještene te time banke mogu povećati svoje prihode, uvjeravao je publiku afirmacijski tim.
Osnovni argument negacijskoj tima, Patricije Čeović, Stele Tonner i Eme Vlajčević, je bio da banke nemaju kvalificirane stručnjake za društvene probleme, uključivši i ekološke, koji bi im omogućili da donesu odluke o tome u koje društveno odgovorne projekte bi trebale ulagati i koja je njihova isplativost. Rješavanje društvenih problema i zelene politike, obrazložile su debatantice, uloga je države koja ima takvu obvezu prema svojim građanima dok bi banke u prvom redu trebale misliti o svojim dioničarima. Posebno su se osvrnule na činjenicu da su zelene politike skupe za novoosnovane kompanije te se ne bi trebao zaustaviti njihov razvoj već na početku time što im se onemogućava da dođu do financijskih sredstava.
Iako je većina gledatelja debate na početku smatrala da banke trebaju biti društveno odgovorne, anketa među sudionicima i pratiteljima debate na kraju je pokazala da su stajališta bila podijeljena.
"Ovogodišnjom temom smo se odmaknuli od osobnih financija, i ušli u područje etičkih pitanja povezanih s financijama i bankarstvom, priključivši se i živoj javnoj raspravi o tome što danas predstavlja društvenu odgovornost – na korporativnoj, ali i individualnoj razini. Iako se na prvi pogled može učiniti da je riječ o jednostavnoj temi, iskustvo govori kako se radi o složenim i kompleksnim odnosima i aspektima vezanim za društveno odgovorno ponašanje i poslovanje banaka i zbog toga me jako zanimalo što će ova debata mladih ljudi donijeti u tom kontekstu", ustvrdio je guverner HNB-a Boris Vujčić tom prilikom.
Financijska edukacija je iznimno bitna, istaknuo je viceguverner Bojan Fras te se osvrnuo na istraživanje OECD-a iz 2019. koje je pokazalo da je u Hrvatskoj ostvaren napredak u povećanju razine financijske pismenosti, ali mladi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina. "Upravo zato Hrvatska narodna banka organizira, te poziva učenike i studente, na radionice i predavanja na temu financijske pismenosti i ekonomske edukacije", rekao je Bojan Fras.