Učenici nekoliko zagrebačkih srednjih škola, uključujući članove debatnog kluba zagrebačke II. gimnazije, posjetili su 23. veljače Hrvatsku narodnu banku. Izlaganje o načinu rada, funkcioniranju i ulozi središnje banke u gospodarstvu, općenito o povijesti središnjih banaka, ciljevima i zadacima središnje banke, monetarnoj politici i njezinim specifičnostima u Republici Hrvatskoj, perspektivi ulaska Hrvatske u europodručje i uvjetima koje moramo zadovoljiti prije nego što euro zamijeni kunu kao službenu valutu u našoj zemlji, održala je Ana Martinis, savjetnica u Direkciji za ekonomske analize. Iz pitanja i dobivenih odgovora učenici su nakon prvog izlaganja saznali više i o inozemnom i javnom dugu Hrvatske, o tome postoje li naznake za njihovo smanjenje te o specifičnostima uvođenja eura kao službene valute na primjeru Kosova i Crne Gore.

Zatim je uslijedio neformalni razgovor o inicijativi za oprost dugova visokozaduženim siromašnim zemljama, a u kojem su sudjelovali viceguverneri HNB-a Michael Faulend i Vedran Šošić. Viceguverneri su posebno raspravljali o ulozi i djelovanju Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke kao međunarodnih financijskih institucija koje su još 1996. godine pokrenule navedenu inicijativu. U sklopu provedenih aktivnosti tridesetak zemalja obuhvaćenih inicijativom realiziralo je oproste ili smanjenje svojih dugova. Pritom su u sklopu programa same provele mjere za poboljšanje kvalitete ekonomskog upravljanja. To su mahom zemlje koje nemaju kreditni rejting (nisu prepoznate na međunarodnom tržištu investitora) ili imaju visokorizični, tzv. špekulativni rejting. Osim s lošim životnim standardom, slabim sustavom obrazovanja i zdravstvenog osiguranja, lošom infrastrukturom i visokom stopom siromaštva, takve se zemlje redovito bore i s korupcijom.

Utječe li oprost ili smanjenje duga pozitivno ili se te zemlje ipak vraćaju u iste probleme, kakav je učinak uvjeta koje moraju ispuniti da bi se programi oprosta ili smanjivanja duga ostvarili, je li moguć bezuvjetan oprost, kakva je veza između političkih sustava u tim zemljama i provedbe programe oprosta duga, bila su samo neka od pitanja na koja su viceguverneri ponudili odgovore i objašnjenja, a koja su, vjerujemo, pomogla ovim srednjoškolcima u pripremama za veliko međunarodno debatno natjecanje s izazovnom temom međunarodne financijske politike.

Svake godine Hrvatska narodna banka radi širenja financijske pismenosti u svojim prostorima kontinuirano prima brojne učenike i studente koje educira o načinu rada HNB-a, kao središnje banke RH, te o specijalističkim temama kada se za to pojavi potreba i interes.